Tvrtke i tržišta
StoryEditor

U regiji Prilika ima prilika i za rast i za ulaganja

22. Svibanj 2022.

Tri županije regije zapad, Primorsko-goranska, Istarska i Ličko-senjska, uspjele su s manje ili nešto više potresa preživjeti 2020., oporaviti se 2021. i ući u ovu godinu s optimizmom unatoč globalnim problemima. Svaka od njih ima specifične mogućnosti razvoja, pa su različite i mogućnosti ulaganja u tu izvozno najviše orijentiranu regiju

Regija zapad obuhvaća tri regije čija početna slova tvore akronim 'Prilika'. Riječ je o Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Ličko-senjskoj županiji, koje svaka za sebe imaju specifične prilike i mogućnosti razvoja kompatibilne s prilikama proizašlim iz okružja. Tako se Primorsko-goranska županija nameće kao transportno i logističko središte uza specijaliziranu brodogradnju, Istarska kao autodestinacija za neke specifične oblike nemasovnog turizma te kao sjedište poljoprivredno-prerađivačke industrije koja se temelji na autohtonim hrvatskim proizvodima, a Ličko-senjska idealna je za uzgoj raznog ekobilja i uopće ekoproizvodnju te sportski turizam i neizbježnu drvnu industriju.

S obzirom na to da u trenutku pisanja ovog članka još nisu dostupni zbirni podaci iz javno objavljenih financijskih izvještaja za 2021., poslužit će podaci za 2019. i 2020., koji pokazuju koliko je i komu koronakriza u 2020. nanijela štetu u odnosu na 'dobru' 2019. godinu.

Posljedice pandemije

U regiji Prilika dominantne su turističke i povezane djelatnosti. Djelatnosti trgovine (veleprodaja i maloprodaja) ističu se kao i u svim drugim dijelovima Hrvatske. Njihov udio 2019. u prihodima Prilike iznosio je 25 posto, a u 2020. smanjen je za 1,6 postotnih poena. Hotelijerstvo, putničke agencije i ugostiteljstvo, čiji su prihodi u 2019. iznosili 14,2 milijarde kuna i imali udio od 17,7 posto u ukupnim prihodima regije, u 2020. uslijed tržišne kontrakcije izazvane koronakrizom pali su za 6,5 milijardi kuna, ili 45,8 posto, na 7,7 milijardi, a njihov udio u prihodima regije na 9,4 posto (čak 8,3 postotna poena manje).

Pod utjecajem velikog neto gubitka koji su u 2020. ostvarili hotelijeri, neto marža profita regije od 3,2 posto za 2019. zamijenjena je u 2020. negativnom maržom -0,2 posto.

– Izdvojeno promatrano, hotelijeri su od neto dobiti od 958 milijuna kuna u 2019. u 2020. pali na 1,4 milijarde neto gubitka, što je strašno, ali istinito, a pogotovo je loše jer su u prethodnom razdoblju, očekujući daljnji rast, ulagali u nove kapacitete i povećanje kvalitete smještaja i usluga – smatra analitičar i konzultant Nikola Nikšić i dodaje da s obzirom na to da na ZSE-u kotiraju vrijednosnice osam hotelskih lanaca i hotela, podaci o njihovom poslovanju za 2021. dostupni su od kraja veljače 2022. pa uvid u njih može dati sliku trendova u razdoblju koje obuhvaća nekoliko 'dobrih godina' zaključno s 2019., 2020. kao kriznu godinu i 2021. kao postkriznu.

Lagano zaostajanje

Glavno obilježje Ličko-senjske županije je zaostajanje za gospodarskom i socijalnom razinom razvijenosti ostatka Hrvatske. Na takav zaostatak najviše je utjecao nedostatak vlastite akumulacije, slabija prometna povezanost, a možda najvažnija stavka je kronični nedostatak visokostručnih kadrova koji tu županiji već dulje muči. Upravo ta nepovoljna struktura stanovništva i stručnih kadrova jedan je od glavnih ograničavajućih faktora gospodarskog razvoja Ličko-senjske županije. Također, koeficijent starosti u županiji iznosi, prema podacima HGK, 30,5 posto, a kritična razina postavljena je na 12 posto, pa se i ti problemi nameću sami od sebe.

Ipak, razvoj mora krenuti u nekom smjeru, a za Ličko-senjsku županiju to su turizam, poljoprivreda i drvna industrija, što je i predviđeno 'Studijom dugoročnog razvitka županije'. Također, nove prilike županija vidi i u projektima za razvoj potpomognutih i brdsko-planinskih područja, kao i u povlačenju nepovratnih EU sredstava na području Ličko-senjske županije te mogućnosti za poduzetnike u razdoblju 2021. – 2027.

U tom operativnom programu, kako je i naglasila ministrica Tramišak prije koji mjesec, nalaze se brojne prilike i izdašna sredstva za postizanje ravnomjerna regionalnog razvoja. Tu je i Integrirani teritorijalni program vrijedan gotovo 14 milijardi kuna, koji je kreiran kako bi se pomoglo najudaljenijim dijelovima Hrvatske.

Najbolji u povlačenju novca EU

Primorsko-goranska županija ubraja se u ekonomski najrazvijenije županije u Hrvatskoj, promatrajući ukupno ostvaren bruto domaći proizvod, bruto domaći proizvod po stanovniku, kao i udio bruto dodane vrijednosti u ostvarenom BDV-u (bruto dodana vrijednost) Hrvatske. Svoju gospodarsku aktivnost županija temelji na višestoljetnoj tradiciji u industrijskoj proizvodnji, od brodogradnje i proizvodnje naftnih derivata do drvoprerađivačke industrije, farmaceutskih i ostalih proizvoda i turizma.

Kao glavni razvojni problemi gospodarstva te županije ističu se nizak rast gospodarskog razvoja, nedovoljna usmjerenost gospodarstva na tehnološki i inovacijski razvoj te nezaposlenost. Prostor za razvoj županije vidi se u daljnjem jačanju djelatnosti koje bi trebale povećati konkurentnost cjelokupnoga gospodarstva, a isto tako omogućiti njezin održiv razvoj (prerađivačka industrija, turizam, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo).

Inače, Primorsko-goranska županija ubraja se među najuspješnije županije po povlačenju novca iz europskih fondova, a u ovom je trenutku u provedbi čak 65 projekata za koje su odobrena nepovratna sredstva, u iznosu od oko 424 milijuna kuna. Prema podacima županije, ove se godine planira izdvojiti više novca u proračunu u odnosu na prethodne dvije godine za investicije, zdravstvo, obrazovanje i potpore.

– Primorsko-goranska županija treća je po visini ulaganja u projekte financirane iz EU fondova, a prva po broju takvih projekata. U planu su velika ulaganja u gradnju škola i zdravstvene ustanove, ali i ulaganje iznad standarda u obrazovanju. Kroz NPOO i novu financijsku perspektivu plan je prijaviti projekte u zdravstvu vrijedne više od 500 milijuna kuna – najavljuju iz PGŽ-a i dodaju da je ove godine za poduzetnike, obrtnike i poljoprivrednike planirano gotovo 14 milijuna nepovratnih potpora.

Veliki planovi

Što se tiče projekata koji se planiraju u idućem razdoblju, nedavno je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina rekao da se usprkos koroni u županiji i radilo i gradilo te da ukupna vrijednost završenih projekta iznosi 80 milijuna kuna. Također je najavio da do 2024. godine planiraju investirati 91 milijun kuna u opremanje objekata u zdravstvu, za novi Dom zdravlja u Opatiji, te da je pokrenut veliki projekt gradnje Zdravstvenog centra Rujevica u koji će se preseliti Zavod za hitnu medicinu, Dom zdravlja te sjedište HGSS-a s helikopterskom bazom.

U bazi projekata koje vodi Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije evidentirano je 590 projekata s područja PGŽ-a u visokoj fazi pripremljenosti za novu financijsku perspektivu, ukupne vrijednosti 14,2 milijarde kuna, a najveći se dio odnosi na komunalnu infrastrukturu te turizam. Neki od planiranih projekta odnose se na digitalizaciju i robotizaciju zdravstvene skrbi, kao što je uvođenje usluga telemedicine u radiologije, pa projekt mobilnih ordinacija, revitalizacija Guvernerove palače, gradnja i dogradnja škola, gradnja žičare Radeševo te razvoj nekoliko regionalnih razvojno-inovacijskih hubova.

Što se ulaganja u turizam tiče, plan je usredotočiti se na infrastrukturna ulaganja u dodatne turističke, edukativne, posjetiteljske i poduzetničke sadržaje i proizvode utemeljene na prirodnoj baštini, gdje se ističe gradnja žičare Radeševo kao stvaranje uvjeta za korištenje područja Platka tijekom cijele kalendarske godine te gradnja žičare na Učki.

Investicije u turizam

Ubrzani gospodarski razvoj u Istarskoj županiji u posljednje su vrijeme obilježile velike investicije u prije svega turističkom sektoru, zatim u IT industriji te u graditeljstvu, a kriza, zatim stečaj i likvidacija najvećega istarskog brodogradilišta te teškoće u pronalaženju potrebnih kadrova klatno je na drugoj strani razvoja županije. U posljednje vrijeme najvažnije investicije realizirane su u sektoru turizma, a najčešće je riječ o gradnji novih smještajnih objekata, uglavnom pete kategorije, te o rekonstrukciji već postojećih objekata.

Tvrtke kao Valamar Riviera, Maistra, Arena Hospitality Group te ostale iz turističkog sektora u investicijskom su zamahu vrijednom nekoliko milijardi kuna.

– Investicije za sezonu 2022. u hotele, ljetovališta i kampove pod upravljanjem Valamara vrijedne su oko 530 milijuna kuna te čine važan pokretač rasta i pozitivnih očekivanja. Među najvećim investicijskim projektima ističe se ulaganje Imperial Riviere od 67 milijuna kuna u repozicioniranje Dalmacije [Placeshotel] by Valamar u Makarskoj, čije se otvorenje planira sredinom svibnja. Investicije Helios Farosa vrijedne su 220 milijuna kuna i odnose se na gradnju Valamar Amicor Green Resorta i Aquamar bazenskoga kompleksa na otoku Hvaru. Valamar Amicor Green Resort novi je koncept potpuno održivog ljetovališta koji slijedi najviše standarde zelene gradnje, korištenje obnovljivih izvora energije i visoku razinu energetske učinkovitosti, koji Valamar planira otvoriti u srpnju ove godine – ističu iz Valamara.

Investicije Valamara za ovu sezonu uključuju i obnovu hotela Corinthia u Baški na otoku Krku u Valamar brend Sunny Plus te poboljšanje kvalitete usluge u Valamar Bellevue Hotelu u Rapcu.

Da ne pričamo samo o investicijama u turizmu, u Istarskoj županiji ove se godine planira i sufinanciranje ulaganja u infrastrukturu lučkih područja, za što je osigurano 5,4 milijuna kuna, točnije po milijun kuna za Lučke uprave Poreč, Rovinj i Umag-Novigrad, 1,5 milijun kuna za LU Pula i 900 tisuća kuna za LU Rabac.

Više izvoza, manje uvoza

Iz perspektive izvoza i uvoza, prema broju poduzeća s registriranim izvozom i uvozom, regija Prilika je više uvozno nego izvozno orijentirana. Od 137,9 tisuća poduzeća u RH, 21.990 ili 16% su izvoznici. U regiji ih je 3329 ili 13,7% u 2021. ostvarilo prihode od izvoza, od toga u Primorsko-goranskoj 1719 od 11.325 ili 15,2%, u Istarskoj 1433 od 11.365 ili 12,6%, a u Ličko-senjskoj 87 od 981 ili svega 8,9%. Kad je već tako mali dio izvoznika u Ličko-senjskoj, onda se može istaknuti dobrim da je broj i udio uvoznika manji, 85 ili 8,7%. U preostale dvije županije udio uvoznika je veći od udjela uvoznika na razini RH (22.024 ili 16%). U Primorsko-goranskoj 1963 ili 17,3%, a u Istarskoj 2087 ili 18,4%.

06. prosinac 2022 19:35