U Zagrebu 20 posto manje prodanih nekretnina, cijene skočile 16 posto

Tržište nekretnina u Hrvatskoj u prvoj polovici 2025. godine bilježi pad broja kupoprodaja od 15 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, unatoč stabilnom makroekonomskom okruženju i rastu kreditne aktivnosti. Kupci postaju sve oprezniji, a regulatorne promjene, rast cijena i nedostatak ponude dodatno oblikuju tržišnu dinamiku.

Prema podacima Porezne uprave, navodi se u novom Opereta biltenu, u prvoj polovici 2025. zabilježeno je 57.095 transakcija, što je 10.320 manje nego u istom razdoblju 2024. godine. Najveći pad bilježe kuće (–26 posto), građevinska zemljišta (–17 posto) i stanovi (–15 posto).

U čak 16 županija zabilježen je pad prodaje, u rasponu od 3 do 32 posto. Tako je, primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji broj kupoprodaja pao za 31 posto, u Primorsko-goranskoj za 27 posto, a u Istarskoj za 20 posto. Iz Operete napominju kako te županije imaju dobru ponudu nekretnina, no njihove visoke cijene nadilaze mogućnosti domaćih kupaca.

Grad Zagreb bilježi pad broja transakcija od 20 posto, no razlog nije slabija potražnja, već ograničena ponuda. Slična je situacija i u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je ponuda također ograničena, a pad broja transakcija iznosi 26 posto.

Unatoč manjoj aktivnosti, prosječna cijena stana u Zagrebu porasla je za 16 posto – s 2720 na 3.166 eura po četvornom metru (starogradnja). Najtraženiji kvartovi su Trešnjevka sjever, Trešnjevka jug, Novi Zagreb – istok, Centar i Trnje.

Stroži uvjeti kreditiranja koje je HNB uveo 1. srpnja (maksimalni DSTI omjer 45 posto, LTV do 90 posto) potaknuli su kupce na bržu odluku. U Zagrebu se sada 56 posto kupnji financira kreditima, nasuprot prošlogodišnjoj dominaciji vlastitih sredstava.

Kupci u dobi od 30 do 40 godina dali su posebnu dinamiku tržištu – njihov je udio porastao za 9 postotnih bodova, što se pripisuje mjerama povrata PDV-a i poreza na promet nekretnina za mlade.

Investicijska potražnja i dalje je snažna – u 22 posto transakcija nekretnine su kupljene kao oblik ulaganja, 16 posto kupaca došlo je izvan Zagreba, a 7 posto ih je stan kupilo kao drugi dom. Ukupno, gotovo 45 posto transakcija nije bilo motivirano rješavanjem stambenog pitanja. S druge strane, 19 posto kupaca kupilo je svoju prvu nekretninu, dok je 9 posto njih kupovalo veći stan.

Suprotno općem trendu, Varaždinska županija bilježi rast transakcija od 28 posto. Prema Opereti, to potvrđuje nastavak trenda preusmjeravanja interesa prema pristupačnijim lokacijama izvan velikih gradova, osobito onima s dobrom prometnom povezanošću i povoljnijim cijenama.