Piše: Anamarija Mujanović
Ratna ekonomija funkcionira po svojim zakonima pa je tako jedna od temi drugog dana HBOR-ove međunarodne konferencije u Puli bila rat u Ukrajini. Cijela svrha početnih panela bio je dati kvalitetan okvir unutar kojeg izvoznici mogu donositi kvalitetne odluke o poslovnim i političkim odnosima.
Važnu ulogu Hrvatske u rusko-ukrajinskoj krizi istaknuo je veleposlanik Ukrajine u Hrvatskoj Vasyl Kyrylych.
- Ključno je nastaviti suradnju s Ukrajinom jer što se tiče biznisa radi se na tome da se tvornice s istoka Ukrajine premjeste na zapad – istaknuo je veleposlanik.
Kyrylych je također zaključio da će se proizvodnja zbog krize premještati u inozemstvo, a upravo tu može ležati prilika za Hrvatsku jer se u Hrvatskoj trenutno, prema riječima veleposlanika, nalazi oko 18 000 Ukrajinaca. Veleposlanik je uzvanicima konferencije potvrdio i da suradnja s Rusijom direktno znači prestanak suradnje s Ukrajinom.
Na prvoj panel raspravi govorili su, osim ukrajinskog veleposlanika i redoviti profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Mirko Bilandžić, rektor i član Uprave Sveučilišta VERN Vlatko Cvrtila, veleposlanica Republike Hrvatske u Ukrajini Anica Djamić te direktorica New Europe Centra Alyona Getmanchuk.
Sugovornici su dali svoj pogled na trenutno stanje u Ukrajini, ističući važan geostrateški položaj Ukrajine između istoka i zapada te repozicioniranje Rusije u novom svjetskom poretku.
Biladžić je tako istaknuo vrlo kompleksne rusko-ukrajinske odnose jer su tu presudne i kulturno-povijesne činjenice i mitsko-religiozne, a činjenicu kada će rat završiti i kako, potvrdio je profesor, to još nitko ne može znati.
- Za sada je ishod da su Rusija i Putin gubitnici, a to može biti i pozitivno i negativno zbog moći koju Rusija ima. Tu se sada postavlja pitanje je li ovo kraj agresivnih apetita Rusije jer ovo što imamo nisu sankcije nego izopćenje Rusije iz svjetskog poretka – rekao je Biladžić.
Naravno, svi bi htjeli da se rad odmah završi, rekao je Cvrtila, ali to se može zaboraviti.
- Vi poduzetnici morate uzeti u obzir da će to potrajati dugo i da će ekonomija zapada drugačije funkcionirati. Prvo treba osigurati energente, a onda sve ostalo kako bi se oporavila ekonomija – objasnio je rektor VERN-a.
HBOR uvodi uz kreditnu liniju i jamstvenu shemu
O položaju banaka, ali i hrvatskih poduzeća s poslovanjem u Ukrajini tijekom ove krize govorilo se u drugom panelu u kojem su sugovornici bili Viktor Berki iz mađarske izvozne banke, predsjednik Uprave latvijske razvojne banke Reinis Bērziņš, član Uprave HBOR-a Hrvoje Čuvalo, predsjednik Uprave AD Plastik Marinko Došen, predsjednik Uprave Klimaoprema Sergio Galošić te glavni izvršni direktor Jadran – Galenski Laboratorija Mislav Vučić.
- Ako govorimo o ekonomiji, Rusija pati. Mi financiramo sve što smatramo dobrim i ništa prema čemu imamo nultu toleranciju biti financirano našim novcem - rekao je Bērziņš iz latvijske razvojne banke Altum.
O sankcijama je progovorio i Viktor Berki iz mađarske izvozne banke koji je naglasio smanjenje izvoza iz Njemačke u Rusiju za 50 posto, a također je spomenuo Šri Lanku kao prvu državu koja je nastradala zbog povećanja cijene energenata i osnovnih namirnica.
HBOR je pak, kako je rekao Čuvalo, nastavio podržavati postojeće izvoznike prema Ukrajini, a privremeno su obustavili izvoz prema Rusiji i Bjelorusiji.
Kako su, naglasio je Čuvalo, imali kamatne stope zbog pandemije 0 posto, nešto slično će učiniti i za krizu koju je uzrokovala ruska agresija na Ukrajinu pa će tako, osim kreditne linije uvesti i jamstvenu shemu.
Novčana sredstva, kako je naveo Čuvalo, koja će se kanalizirati kroz kreditnu i jamstvenu shemu neće od poduzetnika tražiti da budu obveznici javne nabave što će ih učiniti još konkurentnijim.
Obradovalo je to predstavnike tvrtki Jadran – Galenski i Klimaoprema koji su istaknuli činjenicu da će zapadne sile na kraju rata u Ukrajinu poslati veliku svotu novca za obnovu i razvoj gospodarstva od čega će moći profitirati i Hrvatska jer imamo građevinske tvrtke koje trebaju izaći na strano tržište a tu se njima ukazuje prilika.
Solvis jedini proizvođač panela u RH
Ovogodišnja međunarodna konferencija HBOR-a završena je s lakšim temama pa je tako posljednji panel bio na temu održivog razvoja, digitalizacije i zelene tranzicije gdje su sugovornici bili posebni Julije Domac, savjetnik Predsjednika RH za energiju i klimu te ravnatelj Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske, izvršni direktor HBOR-a Vedran Jakšić, ekonomist za energetiku Christian Milhan iz Europske investicijske banke te Dajana Mrčela iz Saponie i Stjepan Talan iz tvrtke Solvis.
Govorilo se o mogućnostima koje mogu pružiti obnovljivi energetski izvori, a spomenuto je i da je tvrtka Solvis jedini proizvođač solarnih panela u Hrvatskoj.
- Ja bih bio sretan da ima pet takvih poslovnica kao Solvis u Hrvatskoj jer bi onda svih pet odlično poslovalo – rekao je Talan iskazavši tako preveliku potražnju za solarnim panelima koja se posljednjih godina razvila na tržištu.
Za sam kraj konferencije održano je predavanje o budućnosti poslovanja koje je održao Ashraf Ali Mahate, glavni ekonomist za izvozna tržišta Vlade UAE.