U strahu su velike oči, kažu naši stari ili, kako bi to rekao kninski građevinski poduzetnik Ivan Čeko, ‘ljudi uvijek vide vuka na potoku prije nego što on dođe‘. Razgovarajući proljetos s nekim građevinskim poduzetnicima, svi su izrazili bojazan što će im donijeti druga polovina 2022. jer se nagovještavao pad broja narudžbi građevinskih radova. Izbio je žestok rat u Ukrajini, strah od svjetskoga širio se planetom, ali iako je rat nastavljen, u Hrvatskoj se, na svu sreću, nastavilo graditi jednakim intenzitetom. A takve su i najave za ovu godinu.
Knjiga narudžbi u građevinskim tvrtkama sporo se proljetos popunjavala za drugu polovinu godine, a što su nam potvrđivali i neki drugi građevinski poduzetnici koje smo tada naknadno pitali što se to događa. Doduše, nije bilo paničarenja; iskustvo iz prijašnjih kriza ulijevalo je nadu da će se i ta potencijalna premostiti, ali da je bio dobar trenutak da se građevinci pripreme za iduće razdoblje, svakako se to tada tako činilo. Međutim, nakon početnog šoka zbog rata investitori su odlučili nastaviti projekte, čemu je zasigurno pridonijelo i to što su kamate na kredite bile (i još su) povijesno niske pa je trebalo ugrabiti priliku i investirati dok je novac još jeftin.
Doduše, nemamo podatke za cijelu 2022. (tek ćemo ih imati u ožujku), no, kako kaže Mirjana Čagalj, savjetnica HGK-ova predsjednika za graditeljstvo i promet, u prvoj je polovini 2022. bilo 1,9 milijardi eura (14,2 milijarde kuna) vrijednih investicija, a samo u trećem kvartalu 2022. više od 1,3 milijarde eura (9,9 milijardi kuna), što znači da se broj narudžbi nije smanjio, nego se čak i povećao, i to za 40 posto u odnosu na drugi kvartal. U usporedbi s trećim kvartalom 2021. vrijednost narudžbi pak povećana je za čak 63 posto. I usporedba prvih triju kvartala 2022. s istim razdobljem 2021. pokazuje da je vrijednost građevinskih investicija rasla za 24 posto. Ukalkuliramo li u to i inflaciju, odnosno rast cijena građevnog materijala te cijene rada, može se reći da ti podaci govore i o rastu broja narudžbi ili to da je u najmanju ruku ostao jednak. Dakle, nije se smanjio. Bez obzira na to što nemamo podatke za posljednji kvartal, prema riječima naših sugovornika, trend je zapravo nastavljen.
– Uspoređujemo li nove narudžbe s prethodnim razdobljima, vidljivo je povećanje u apsolutnim iznosima: vrijednost novih narudžbi u 2021. bila je gotovo 3,5 milijardi eura (26 milijardi kuna), a u tri kvartala 2022. iznad 3,2 milijarde eura (24,1 milijarda kuna). Ove godine ne očekujemo odstupanja u trendu povećanja vrijednosti – kaže Čagalj.
I u HUP-ovoj Udruzi poslodavaca graditeljstva potvrđuju da su vodeće građevinske tvrtke lani zabilježile rast narudžbi u odnosu na 2021., a ove godine očekuju daljnji rast broja narudžbi zbog intenziviranja radova na obnovi.
– Da bi se unaprijedili uvjeti poslovanja, građevinski sektor očekuje aktivnosti na uređenju odnosa i regulative, posebno u javnoj nabavi, nacionalnoj klasifikaciji građevinskih poduzeća, općim ugovornim uvjetima – uzancama, Zakonu o obveznim odnosima, i to u dijelu koji uređuje ugovor o građenju, i Ovršnom zakonu, tj. u redefiniciji zadužnica kao apstraktnih ovršnih isprava – poručuju iz HUP-a.
Broj narudžbi rastao je i MDK-u Građevinar iz Velikog Trgovišća, jednoj od najvećih zagorskih građevinskih kompanija. Njegov direktor Krunoslav Pavlinić kaže da su u drugoj polovini 2022. ugovorili poslove i s privatnim i s javnim naručiteljima. Međutim, naglašava, u dijelu projekata nastao je drugi problem s kojim se suočavaju građevinske kompanije.
Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.