Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Unatoč manjem broju investicija startupovi se dugoročno razvijaju u pozitivnom smjeru

31. Prosinac 2023.
Startupovi, startup, 2023, 2024, investicije, ciljevifoto Shutterstock

Već se potkraj prošle godine izlaskom ChatGPT-ja na tržište moglo predvidjeti da će umjetna inteligencija i iduće godine biti tema broj jedan u svijetu tehnologije, startupova, ali i globalne ekonomije, potičući pritom razvoj gotovo svih industrija, od financija do zdravstva. Tako i bi: proteklih dvanaest mjeseci nema gdje nismo slušali, gledali i čitali o umjetnoj inteligenciji i AI alatu ChatGPT-ju. Rapidan razvoj te tehnologije posebno je bio važan za mnoge svjetske (ali i domaće) startupove. U novoosnovane tvrtke nastavilo se sporije ulagati cijele godine, ali 2023. donijela je i nove prilike da osnivači porade na održivosti svojih poslovnih modela.

image

Hajdi Ćenan, airt

– Ove godine nastavio se trend smanjivanja broja investicija. Spominje se čak 42 posto manje investicija u Americi u odnosu na 2022., a ni Europa nije ništa bolja s 39 posto pada. Međutim, to se nije odnosilo na sektor startupova koji se bave generativnom umjetnom inteligencijom – ističe Hajdi Ćenan, predsjednica udruge CRO Startup te suosnivačica i direktorica startupa airt.

– Vrlo zanimljiva bila mi je golema investicija u startup Mistral i njegov razvoj velikoga jezičnog open-source modela koji će konkurirati ChatGPT-ju, i to ni manje ni više nego u Francuskoj, koja se nekako profilirala u državu koja iznimno ulaže u razvoj te tehnologije. Zanimljiva jer startup gotovo nije postojao, nije imao ni proizvod, nego samo manifest na desetak stranica, no svejedno je dobio investiciju od gotovo pola milijarde dolara koja je bila propeler koji ga je vinuo u status jednoroga. Ako je suditi po nedavnim rezultatima, dobro se razvija i uskoro bi zaista mogao postati jedan od glavnih konkurenata modelu GPT4 – nastavlja Ćenan.

Uspjeh na valu AI-ja

Govoreći o umjetnoj inteligenciji, za hrvatsku startup-scenu ove je godine najvažniji događaj bio Googleova akvizicija ​Photomatha, tvrtke koja je s istoimenom aplikacijom za rješavanje matematičkih zadataka postala pionirka umjetne inteligencije u Hrvatskoj. Doduše, do danas službeni iznos transakcije nije objavljen, no pretpostavlja se da je riječ o čak 550 milijuna dolara. A uzevši u obzir da su gotovo svi Photomathovi zaposlenici bili i suvlasnici startupa, što je izjavio osnivač i (sad već) bivši Photomathov direktor ​Damir Sabol, jasno je koliko je ta akvizicija važna za cijelu startup-zajednicu. Ova će se godina stoga itekako pamtiti po tome što je Google kupio hrvatsku tvrtku, i to u trenutku kad su ulaganja u druge startupove usporavala.

– Činjenica da je tehnološki gigant prepoznao vrijednost jednog inicijalno hrvatskoga startupa i odlučio ga uvrstiti u svoj portfelj samo je još jedan dokaz koliko projekti i startupovi koji nastanu ovdje mogu postati globalno relevantni. Inicijalno hrvatskoga, kažem, jer je i Photomath u jednom trenutku, kad je tražio veću investiciju, premjestio svoje sjedište u Sjedinjene Američke Države te de facto postao američka tvrtka. Ništa neobično, nije ni prvi ni zadnji naš startup koji će proći sličan put, ali također je pokazatelj koliko još moramo poboljšati ekosustav startupa u Hrvatskoj kako ne bismo (p)ostali samo zemlja za podružnice za istraživanje i razvoj, a da se sav pravi biznis vodi negdje drugdje – objašnjava Ćenan.

Što se tiče ostalih AI startupova u Hrvatskoj, oni su pak, prema izvješću tehnološkog portala The Recursive, prikupili čak četvrtinu od ukupnog iznosa investicija u srednjoj i istočnoj Europi. Naime, od 8,2 milijarde dolara uložene u tvrtke koje se bave razvojem rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji u regiji CEE do kolovoza 2023. hrvatske tvrtke prikupile su 2,05 milijardi, a cijela regija bilježi sve veći interes međunarodnih ulagača. Međutim, ekosustav AI startupa u CEE-u ​još je u ranoj fazi, navode autori izvješća, jer je gotovo pola od 1100 analiziranih tvrtki prikupilo predsjemenske (pre-seed) i sjemenske (seed) investicije, a samo ih je 13 posto osiguralo financiranje u kasnijoj fazi razvoja. Najpropulzivnije su hrvatske tvrtke s AI proizvodima, prema autorima izvješća, Rimac Automobili, Infobip, Cognism, ReversingLabs i Gideon. Kao pozitivni primjeri iz Hrvatske navedeni su i startupovi Newton Technologies Adria te Mindsmiths.

Sredina studenoga bila je pak obilježena neviđenim skandalom na čelu jedne od najvažnijih AI kompanija u svijetu, OpenAI-ja, tvorca ChatGPT-ja. Suosnivač Sam Altman, nakon što ga je smijenila Uprava, nekoliko dana poslije vratio se na čelo kompanije zajedno s novom upravom. Problem je, prema svemu sudeći, bilo razilaženje u vizijama Altmana, koji je htio brz razvoj umjetne inteligencije i tržišnu utakmicu OpenAI-ja s ostalim zapadnim i kineskim igračima na tom polju, i bivše uprave, koja je zagovarala neprofitan razvoj AI-ja u svrhu dobrobiti čovječanstva. Iako promjena vodstva OpenAI-ja ne utječe izravno na tržište startupova, događaj je osvijetlio i potaknuo daljnju raspravu o smjeru razvoja umjetne inteligencije za sve kompanije: hoće li njezin napredak biti i ostati u interesu ljudi ili protiv njih.

Da su veliko značenje imali događaji poput ubrzanog razvoja alata za primjenu umjetne inteligencije u poslovanju, potvrđuje i Filip Stipančić, partner u Smionu, bivšem Lean Startupu Croatia. To, kaže, omogućuje mnogim startupovima da budu konkurentniji i efikasniji.

– Umjetna inteligencija stvara novi bazen talenata i nastaju jednorozi s manje od deset zaposlenika – kaže Stipančić.

Teže financiranje, otkazi...

Dok su startupovi koji se bave umjetnom inteligencijom tijekom 2023. uživali veliku pozornost, svi su se ostali suočavali s mnogim problemima na tržištu. Primjerice, propast američkog Silicon Valley Banka, jedne od glavnih banaka za američke startupove, dodatno je u ožujku potresla američki tehnološki i startup-svijet koji se prije toga borio s padom vrijednosti dionica, rastom kamatnih stopa i znatno manjim brojem investicija. Rezultat je to da je startupovima sve teže pronaći nove runde financiranja i da investitori očekuju veće povrate na investiciju te su općenito oprezniji. Ako ne prije, a onda svakako nakon kolapsa SVB-a, startapovcima je postalo jasno da moraju biti oprezniji čak i pri odabiru banaka u kojima će držati depozite.

U isto vrijeme sve se više počelo šuškati o masovnim otkazima, najprije u Big Tech kompanijama poput Mete, Alphabeta, Amazona i Microsofta, a zatim i u mnogim drugim svjetskim kompanijama iz najrazličitijih sektora. Čini se da se neopravdano zapošljavanje tijekom za IT perspektivnih pandemijskih godina svima obilo o glavu.

Navedeni negativni trendovi na svjetskoj startup-sceni nisu zaobišli ni Hrvatsku. U medijima smo tako češće mogli čuti o masovnim otkazima u hrvatskim tehnološkim startupovima i tvrtkama nego o velikim investicijama. Iako nijedna tvrtka nije službeno potvrdila da su višku zaposlenika morali reći zbogom, o tome se itekako svjedočilo na neformalnim (pa čak i formalnim) okupljanjima, pisalo po društvenim mrežama te raspravljalo na forumima.

Kao važan događaj za domaću startup-scenu Stipančić navodi formiranje i početak djelovanja EDIH-ova u Hrvatskoj, točnije europskih digitalnoinovacijskih centara koji tvrtkama i organizacijama javnog sektora pomažu u digitalnoj transformaciji. Važnim također smatra početak specijalizacije u sektorskom razvoju startupova, primjerice u zdravstvu.

Sada je najbolje početi

Dakle, unatoč krizi u IT-u i manjem broju investicija u startupove nego prijašnjih godina ocjena protekle startup-godine ipak je prolazna. Stipančić kaže da, u globalu, bez obzira na privremene teškoće u prikupljanju financiranja, dugoročno se startupovi razvijaju u pozitivnom smjeru.

image

Filip Stipančić

Privatna arhiva
– Važna su zbivanja na tržištu kapitala, inflacija i usporavanje investicija u startupove u ranoj fazi, ali istodobno velik naglasak na održivosti, kružnoj ekonomiji i ublažavanju klimatskih promjena stvara nove prilike za njihovo pokretanje. Pred domaćim i svjetskim ekosustavom startupova sjajno je razdoblje te je možda zato sada najbolje vrijeme za pokretanje kompanije. Postoji neograničen broj problema koje treba riješiti i ljudi koji žele raditi. Koja je tvoja izlika? – pita Stipančić, a dodaje i da dolaskom novih i širenjem postojećih institucionalnih investitora kapital startupovima postaje sve dostupniji.

Ćenan pak smatra da je korekcija koja se dogodila na tržištu startupova bila potrebna.

– Naime, imali smo valuacijski balon koji je trebalo ispuhati. Svi startupovi koji nisu imali zdrav poslovni model jednostavno su nestali ili će ubrzo nestati jer su svoje poslovanje temeljili na dizanju nove runde investicije, a ne pravom, održivom biznisu. Oni koji su opstali i oni koji tek dolaze, međutim, morat će imati puno bolje temelje i njima ova novonastala situacija može biti i prava prilika – zaključuje Ćenan.

14. travanj 2024 15:27