Unatoč otvaranju tržišta Jadrolinija može mirno spavati

Usprkos svim nedaćama koje su je ove godine pratile zbog nesreća s dizalicama, čini se da Jadrolinija može mirno spavati što se tiče konkurencije. Iako su vrata hrvatskoga pomorskog linijskog prometa od ulaska naše zemlje u EU širom otvorena svima u svijetu i to bez bilo kakve zaštite domaćih brodara, strani kao da se naziru daleko na pučini i vrlo je upitno hoće li uopće skrenuti prema našim lukama. Domaći pak brodari uzimaju tek mali dio kolača (ukupno oko 14 posto), što znači da se za ovih 11 godina liberalizacije vrlo malo toga promijenilo.

Čini se da je takva i bliska budućnost jer nema naznaka da su domaći brodari spremni na veća ulaganja kako bi konkurirali Jadroliniji na natječajima za linije koje najveći hrvatski brodar sada kontrolira. No možda je veći problem taj što je prosječna starost svih brodova koji plove po našem dijelu Jadrana 27 godina, pa ravnateljica Agencije za obalni linijski pomorski promet Paula Vidović očekuje da se u skorijoj budućnosti brodari na natječaje jave s mlađim brodovima.

I prije nego što smo počeli pripremati ovu priču, dojam je bio da nema mnogo drugih brodara, pogotovo stranih, a podatak da ih je ukupno 11, ali uglavnom s malim tržišnim udjelima, to potvrđuje. Vidović kaže da su se na natječaj u dva navrata prijavila dva strana brodara – Alilauro i Caronte & Touristi, oba iz Italije, međutim, nijedan nije dostavio cjelovitu ponudu, odnosno nedostajao je veći dio dokumenata. Kao jedan od razloga zašto su talijanski brodari odustali od natjecanja za koncesiju na nekim linijama Vidović ističe uvjet koji je očito teško bilo ispuniti.

Malo tržište

– Svakako je jedan od razloga zašto nema stranih brodara pravilo da se sva posada koja se nalazi na muster-listi mora znati sporazumijevati na jeziku kojim govori većina putnika, a to je u obalnome linijskom pomorskom prometu hrvatski jezik. To je inače usklađeno s regulativom EU-a – objašnjava Vidović.

Pitali smo i talijanske kompanije zašto su odustale od natjecanja za linijske koncesije, ali odgovor nismo dobili. No problem s radnicima iz Hrvatske vjerojatno bi se riješio jer bi dio posade mogli ‘preoteti‘ hrvatskim brodarima, naravno, ako bi im ponudili veće plaće.

Ivan Malik, direktor zadarske brodarske tvrtke TP Line, vidi nekoliko razloga zašto ni do sada nije iskorištena potpuna liberalizacija pomorskoga linijskog prometa. Prije svega, veli, hrvatsko tržište pomorskog prijevoza, iako važno tijekom turističke sezone, relativno je malo u usporedbi s nekim drugim europskim zemljama. U našem dijelu Jadrana sezonalnost igra veliku ulogu jer su tržišne amplitude visoke – potražnja je velika tijekom ljetnih mjeseci, ali održavanje profitabilnosti izvan sezone može biti, tvrdi naš sugovornik, itekako izazovno, što od brodara zahtijeva posebno prilagođen poslovni model koji možda nije privlačan svim potencijalnim brodarima.

– Naša je tvrtka u određenoj prednosti u odnosu na strane jer dobro poznajemo lokalne uvjete i regulativu te smo razvili strategije za suočavanje s izazovima sezonalnosti. Još jedan razlog zašto u Hrvatskoj nema veće konkurencije među brodarima jest to što postojeća infrastruktura i raspodjela linija također imaju važnu ulogu. Mnoge linije, posebno one cjelogodišnje koje povezuju otoke s kopnom, mahom su pokrivene postojećim ugovorima, a i infrastruktura je ograničavajuća, što utječe na razvoj sezonskih linija. Najveći broj luka na Jadranu u trenutačnim uvjetima teško može vezati sve zainteresirane brodove u određenom trenutku, što izradu atraktivnoga plovidbenog reda čini iznimno kompleksnom – objašnjava Malik.

David Sopta, predsjednik Uprave Jadrolinije, pretpostavlja da rijetko koji brodar uz održavanje postojećih linija na svom domicilnom tržištu ima kapaciteta, odnosno slobodnih brodova za plovidbu na drugim tržištima. Većina tih brodova vezana je ugovorom o koncesijama. To znači da je izvjesno da bi oba talijanska brodara morala ulagati u nove brodove da bi mogla ploviti po našem dijelu Jadrana.

Cijelu kompanijsku priču Jadrolinije pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.