Do 2030., prema EK, najmanje trideset milijuna automobila bez štetnih emisija vozit će cestama, a mnoge će trebati napuniti
Hrvatska nema previše izbora. Elektrifikacija prometa nije samo neki administrativni uvjet koji nameće Bruxelles nego i potreba. Znaju to svi koji zime provode u središtu Zagreba, gdje se katkad doslovno treba boriti za zrak uz ispušne plinove automobila. Problem postoji, postoji i dijagnoza, ali propisani lijek još ne nudi rješenje. Broj električnih vozila sramežljivo raste: tijekom 2024. u Hrvatskoj je registrirano 1915 novih, što je 297 vozila (ili 18,36 posto) više u odnosu na 2023. godinu. Ipak, to je mnogo manje nego u nekim drugim zemljama. Nije to jedini problem, električnim automobilom jedva se dođe s jednoga kraja Hrvatske na drugi. Punjača ima, ali malo; onih brzih, koji traže mnogo struje, još manje, a u mrežu se ne ulaže, pa nove investicije jedva da bi i mogla podnijeti. Već je sada toliko napregnuta da se usred ljeta, kada dođemo s plaža, jedva drži.
Kaskaju Dalmacija i Lika
Naša država, umjesto da se ozbiljno pozabavi svim tim problemima, elektrifikaciju mobilnosti i dalje rješava subvencijama, što jest pohvalno, ali nije dovoljno. Prvi, ali i osnovni, problem nedostatak je punionica. I brzih na autocestama i sporih u kućama, zgradama, javnim garažama i drugdje. I dok se po glavnom gradu i na sjeveru još nekako pokrivamo, izazov je prijeći put od Zagreba do, primjerice, Splita ili, ne daj Bože, Dubrovnika. Problemi nastaju uglavnom u Dalmaciji koja nema dovoljan broj sporih, odredišnih punjača koji su idealni za kućnu i dugotrajnu upotrebu, a u koje bi, primjerice, mogli ulagati vlasnici apartmana. Predsjednik udruge Strujni krug Hrvoje Prpić javno poziva sve njih da se jave i ugrade besplatan ili subvencionirani punjač. No to je tek dio priče. Veći je problem kapacitet elektroenergetske mreže u nekim dijelovima Hrvatske, zbog čegae je vrlo izazovno instalirati brze punjače.
– U tome Dalmacija i Lika kaskaju. Lika treba brze punjače koji troše i 350 kW, a mreža za to jednostavno nije spremna, zbog čega ljeti i nastaju velike gužve u Otočcu, gdje se nalazi takav jedan punjač – upozorava Prpić.
Upitna iskoristivost
Da regije poput Like i jadranskih priobalnih zona ljeti doživljavaju energetske udare zbog turističke sezone, navodi i profesor Hrvoje Pandžić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), koji potvrđuje da se najveća opterećenja mreže događaju u to doba godine, i to vikendom između 20 i 22 sata, kada se svi vraćaju s kupanja, pale bojlere, kuhaju i pune automobile. U tim razdobljima elektroenergetska je mreža najopterećenija, a ostatak je godine relativno podopterećena. Zato je velik problem opravdati investicije u nju koje se u cijelosti upotrebljavaju malo sati na godinu, no tome se može doskočiti ograničenjem snage punjenja tijekom razdoblja visoke potrošnje električne energije.
– Hrvatska je turistička zemlja u koju dolaze gosti iz pretežito razvijenijih sjevernijih zemalja, čiji građani brže prihvaćaju električna vozila, što samo znači da je odgovarajuća infrastruktura nužna. Međutim, problem je iskoristivost te infrastrukture koja će većinu godine, odnosno izvan turističke sezone, ostati nedovoljno iskorištena. To umanjuje profitabilnost takvih punionica, zato bi možda bilo bolje usmjeriti državna poticajna sredstva s kupnje električnih vozila u razvoj infrastrukture – tumači Pandžić, koji smatra da bi bilo najbolje na brzim cestama imati brze punionice svakih pedeset-šezdeset kilometara kako bi se vlasnici električnih vozila osjećali ugodno kad pomisle na punjenje, baš kao vlasnici benzinskih i dizelskih vozila.
– Valja napomenuti dase infrastruktura za benzinska i dizelska vozila razvija već stotinjak godina, zato nije realno očekivati ekstremno brz razvoj punionica električnih vozila isključivo na tržišnoj osnovi – kaže Pandžić, koji već sada nudi rješenja.
Rješenje u dinamičnim cijenama
Naime, kaže, brze punionice električnih vozila imaju pedeset kilovata, što odgovara snazi dvadesetak kućanstava. Iz te perspektive brzo punjenje električnih vozila kao glavni način nije održivo, pa on očekuje da će većinu energije za punjače u budućnosti davati kućne punionice male snage (3,6 kW), a brze će se upotrebljavati na autocestama za dulja putovanja. Za lakšu i bržu gradnju punionica električnih vozila potrebno je uskladiti njihovu potražnju s dostupnom jeftinom energijom na tržištu. Pandžić stoga očekuje dinamične tarife prema kojima će se vozila puniti jeftinije tijekom razdoblja niskih cijena, osobito za sunčanih razdoblja, kada proizvodnja fotonaponskih panela ruši tržišne cijene električne energije.
– U tu svrhu treba optimirati razdoblja punjenja u skladu s tehničkim i ekonomskim ograničenjima mreže, ali i potrebama korisnika, čiji komfor i zahtjevi ne smiju biti narušeni – naglasio je profesor Pandžić.
Država časti
Kad smo pak kod poticaja za kupnju e-vozila, oni se i dalje izdašno dijele. Od 2014. do danas podijeljeno je više od 63 milijuna eura za 12 tisuća vozila, poručuju iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Taj je program, kažu, znatno utjecao na broj registriranih električnih osobnih automobila u Hrvatskoj. Na našim cestama samo prošle godine registrirano je više od 18 tisuća e-vozila, a u godini kada su počeli davati poticaje bila su registrirana samo 74 takva vozila.
– Samo ove godine planiramo uložiti, između ostalog, 32 milijuna eura u ugradnju električnih punionica, i to u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. Naime, uskoro na razini EU-a možemo očekivati regulativu za infrastrukturu alternativnih goriva, AFIR, kojom će države članice biti obavezne osigurati punionice na svakih šezdeset do sto kilometara, ovisno o važnosti prometnice – podsjećaju iz Fonda.
Nema problema
Za Hrvatsku elektroprivredu (HEP), javno poduzeće koje bi trebalo biti okosnica ulaganja u elektroenergetski sustav, problema nema. Ona tako u odgovoru tvrdi da hrvatski elektroenergetski sustav sa svim svojim sastavnicama, od proizvodnje, prijenosa do distribucije električne energije, u cijelosti i sigurno zadovoljava sve potrebe potrošača za električnom energijom na cijelom području Republike Hrvatske.
– HEP trenutačno pod brendom ELEN diljem Hrvatske ima više od 270 javno dostupnih punionica. Sve ELEN-ove punionice planirane su i postavljene kao zasebna mjerna mjesta, s unaprijed zakupljenom potrebnom snagom, čime se pozitivno utječe na stabilnost i razvoj elektroenergetske mreže. Pratimo potrebe za proširenjem mreže punionica električnih vozila i u skladu s time analiziramo mogućnost daljnjeg širenja mreže ELEN-ovih punionica, broja priključaka na određenim frekventnim lokacijama te povećanja snage na postojećoj infrastrukturi – poručuju iz HEP-a.
Problema nema ni za Ministarstvo gospodarstva, koje je u trenutačnoj vladi Andreja Plenkovića u rukama koalicijskog partnera Domovinskog pokreta.
– Ministarstvo gospodarstva osiguralo je financijska sredstva za gradnju infrastrukture za punjenje električnih automobila i električnih vozila za javni gradski prijevoz. Uz to je, kao nositelj izrade Hrvatske strategije za vodik, osiguralo sredstva za razvoj prvih punionica na vodik za cestovni promet, ali i željeznički i pomorski. Također podupiremo razvoj mreže punionica za električna vozila i na autocestama, u sklopu provedbe uredbe AFIR, i na ostalim strateški važnim lokacijama – poručuju iz Ministarstva na čijem je čelu Ante Šušnjar.
Problematične zgrade i sustanari
I dok se razmatra imamo li dovoljno jaku mrežu za brže i jače punionice te dovoljno punionica na Jadranu, drugo pitanje ostaje neodgovoreno – ono o punionicama u višestambenim zgradama, u kojima često postoji samo jedno zajedničko brojilo, a elektroinstalacije u staroj gradnji ne podnose dodatno opterećenje.
– Predstavnici stanara često ne razumiju zakon pa se šire dezinformacije da se punjači ne smiju postaviti u garaže. To nije točno. Uskoro će europska regulativa Right to Charge onemogućiti takve zabrane pa će se punionice moći ugraditi i na takva mjesta – objašnjava Prpić čija udruga Strujni krug s Ministarstvom gospodarstva razvija pokusni projekt ugradnje punjača u ulične rasvjetne stupove, što bi moglo olakšati punjenje onima koji nemaju vlastito parkiralište.
Kad su u pitanju višestambene zgrade, Zakonom o gradnji još je 2020. radi promicanja e-mobilnosti omogućeno postavljanje infrastrukture u nove zgrade i zgrade koje se podvrgavaju većoj obnovi. Takva infrastruktura postavlja se onamo gdje je više od deset parkirališnih mjesta, odnosno postavljaju se cijevi za električne kabele za svako parkirališno mjesto kako bi se u kasnijoj fazi omogućilo postavljanje mjesta za punjenje električnih vozila, podsjeća izvršna direktorica u Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) Miljenka Kuhar. Ako je pak riječ o zgradi koja je sagrađena prije 2020., treba provesti analizu postojećega stanja u koju, između ostalog, moraju biti uključeni podaci o stanju elektroinstalacija, odnosno o sigurnosti u slučaju požara. Ako elektroinstalacije ne mogu podnijeti postavljanje punionice, ugradnja neće biti moguća.
– Dakle, kad govorimo o zaprekama za postavljanje punionica, najčešće su one tehničke, ne toliko birokratske. Primjerice, neispravne elektroinstalacije mogu izazvati požar, zakupljena snaga zgrade može biti nedovoljna, povećana potrošnja može izazvati pad napona, instalirani sklopni uređaji mogu ograničiti količinu utrošene energije. Zaključak je da se punionice mogu postaviti u stambene zgrade, samo prije toga treba zadovoljiti tehničke uvjete – istaknula je Kuhar.
Europa gura naprijed, a Hrvatska je tek u prvoj brzini. Regulativni okvir stidljivo se razvija, investicije su sporadične, a javna rasprava prigušena. Ako želimo zadržati korak s kontinentom koji se ubrzano elektrificira, morat ćemo odlučnije pritisnuti – punjač.