Uzbuđenja u franšiznom poslovanju: Hrvati ipak najviše vole modu

Lani je u Hrvatskoj poslovalo čak 248 franšiznih sustava na 4500 lokacija, a od ukupnog broja franšiza 29 posto su hrvatske, kako piše u prvom izvještaju o franšiznom poslovnom sektoru ‘Croatia Franchise Report 2023.‘ Hrvatske udruge za franšizno poslovanje. Ti brojevi govore da u Hrvatskoj kaskamo za franšiznim poslovanjem u odnosu na druge zemlje, pogotovo one bogatije, ali pravo je pitanje koliko je franšiza inače popularna u Hrvatskoj.

Imamo mi i svoje perjanice, među njima su Tinker Labs, Surf‘n‘Fries, Fast Review, Muzej iluzija, Carwiz… Prema analizi franšiznog sektora Hrvatske udruge za franšizno poslovanje u našoj je zemlji on dinamičan zbog znatnog boja brendova koji ulaze i izlaze s tržišta.

Domaći zaostaci

Budući da je naše franšizno tržište malo, ulazak i izlazak lako se uoče za razliku od velikih tržišta. Kako je objavljeno u publikaciji, najviše je franšiza prošle godine bilo u Španjolskoj (1375), Italiji (1000) i Njemačkoj (994), a Hrvatska (248) može se mjeriti s Mađarskom (300) i, recimo, Irskom (300). Međutim, udio domaćih franšiza u dvije potonje zemlje veći je nego u Hrvatskoj (29 posto), pa je tako u Mađarskoj 70 posto, a u Irskoj 44 posto. I u broju zaposlenih u sektoru Hrvatska (20 tisuća) zaostaje za Španjolskom (303.595), Italijom (200 tisuća), Njemačkom (750 tisuća), Mađarskom (100 tisuća) i Irskom (40 tisuća).

U publikaciji se dalje kaže da su se mnogi poduzetnici u proteklih dvadeset godina okušali u franšiznom poslovanju, ali bili su suočeni s izazovima poput nedostatka specifičnog znanja, neispunjenih očekivanja ili nedovoljne posvećenosti. Prema trenutačnim saznanjima, više od 80 franšiznih brendova je u posljednjih dvadeset godina napustilo hrvatsko tržište. Među zvučnijim primjerima su poznate marke poput Marks and Spencera, Sephore, Dr. Vinyla, Southern Fried Chickena, Vapiana i Hootersa. Primjeri poput Subwaya i Costa Coffeea upućuju na to da čak i globalno uspješni franšizni lanci mogu doživjeti teškoće, bilo zbog pogrešnog izbora primatelja franšize, precjenjivanja potencijala tržišta bilo zbog nedostatka prilagodbe modela lokalnim specifičnostima.

Ravnomjerna podjela

Gotovo polovica franšiza u Hrvatskoj otpada na sektor mode, odnosno, udio mu je 43 posto. Slijedi ga sektor hrane i pića s udjelom od 12 posto, što govori o rastućoj popularnosti franšiza hrane i pića, kako ističu u publikaciji Hrvatske udruge za franšizno poslovanje. Edukacija, koja uključuje različite oblike učenja, poput dječjih radionica, škola stranih jezika i sličnih programa, zauzima važno mjesto s osam posto udjela, što nam govori o rastućoj potražnji za obrazovnim uslugama u zemlji. Sektor prijevoza, uključujući rent-a-car i taksi-usluge, drži solidnih šest posto tržišta, a wellness, ljepota i zdravstvo zauzimaju pet posto, odražavajući trendove u zdravstvenoj svijesti i osobnoj njezi.

Zanimljivo je da se tržište franšiza u Hrvatskoj ravnomjerno dijeli između uslužnog sektora i maloprodaje, s po pedeset posto udjela. Ta ravnoteža pokazuje, kaže se u publikaciji, da su i uslužne djelatnosti i maloprodaja jednako važne za dinamičan razvoj franšiznog tržišta u zemlji.

Naveli smo pet naših franšiznih perjanica, od kojih smo s nekim uspjeli kontaktirati. Tako nam Alan Mate Orlić, osnivač i direktor Tinker Labsa, koji se bavi tečajevima namijenjenim djeci od tri do 12 godina, govori da je franšiza započela svoj put u Hrvatskoj u Osijeku 2016. godine. Osim u Hrvatskoj, sada posluju i u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Sloveniji i Makedoniji. U Srbiji je 38 centara, u Crnoj Gori tri, u Makedoniji četiri, a u Mađarskoj sedam. Ne računajući Srbiju, znatan broj je u Bosni i Hercegovini (18), a ove je godine otvoren prvi i u Sloveniji. Ukupno ih je 71 u regiji, ne računajući Hrvatsku, u kojoj je sada 50 centara.

Poslovni model

Orlić napominje da franšizno poslovanje može biti vrlo uspješan poslovni model, ali i upozorava na brojne teškoće s kojima se franšizeri, kao i davatelji franšize, mogu suočiti. Ti izazovi mogu uključivati pravne, kulturne, tržišne i operativne aspekte.

– Primjerice, regulacije i licenciranje u inozemstvu, jer u svakoj zemlji mogu postojati različite pravne prepreke, posebice u vezi s radnim zakonima, zaštitom intelektualnog vlasništva i poreznim pravilima. Iako je koncept Tinker Labsa univerzalan s obzirom na to da je riječ o STEAM edukaciji za djecu, lokalizacija sadržaja može biti izazovna. Pogotovo pripremiti sve materijale i operativni sadržaj na druge jezike. Također, metode koje funkcioniraju u jednoj zemlji možda neće biti primjenjive ili popularne u drugoj zbog razlika upravnog i obrazovnog sustava, jezika i kulturnih očekivanja. U Hrvatskoj tržište edukacijskih franšiza, posebno STEAM obrazovanja, možda nije toliko razvijeno, što je i prednost i izazov, iako postoji potencijalna konkurencija lokalnih obrazovnih institucija ili sličnih centara za učenje. No do sada nismo nailazili na ozbiljne probleme i teškoće u razvijanju franšize – napominje Orlić.

Planovi ekspanzije

Lani su kompanijski prihodi iznosili 564,5 tisuća eura, a gledajući samo one od franšize, dosegli su 143,9 tisuća eura, od čega u Hrvatskoj 79 tisuća eura. Orlić ističe da je zadovoljan poslovanjem i u ovoj godini, s tim da je plan nastaviti širenje franšize na području Europe, ali i na drugim kontinentima. Najprije bi to trebalo biti u Kanadi. Kaže da je moć franšiznog modela u tome što se prihodi mogu duplirati godinu uz godinu. Zato još ulažu u operativne sustave koji omogućuju lakšu primjenu načela ‘ključ u ruke‘ na novim tržištima. Nada se da će ulaganje u te sustave omogućiti eksponencijalni rast u idućih nekoliko godina i postavit Tinker Labs kao lidera u izvanškolskoj STEAM edukaciji za djecu u svijetu.

– Konkretan plan za ovu godinu, pa čak i sljedeću, jest prodaja franšiza u državama u kojima se već nalazimo kako bismo dodatno učvrstili tamošnje pozicije, a onda naravno prodaja franšize i otvaranje prve škole u Kanadi. Nakon toga moguća je ekspanzija na veća europska tržišta kao što su Njemačka, Austrija, Poljska, Italija, Španjolska, Francuska, Engleska itd. Važnije nam je od mogućeg prihoda identificirati i privući prave partnere, franšizere koji su motivirani, financijski stabilni i imaju iskustva u obrazovanju ili vođenju poslovanja – objašnjava Orlić.

Dobitna kombinacija

Denis Polić, suosnivač i direktor SNF-a Adria (Andrija Čolak je drugi osnivač i direktor), priča nam da Surf‘n‘Fries trenutačno ima franšize u 11 zemalja svijeta. Osim u Hrvatskoj, franšize su u Njemačkoj, JAR-u, Irskoj, Engleskoj, Sloveniji, Egiptu, Saudijskoj Arabiji, Rumunjskoj i Kuvajtu, na 51 lokaciji. U Hrvatskoj posluje nekoliko njihovih franšizera na 21 lokaciji, a svi su na obalnom području. Polić napominje da su se te lokacije pokazale kao dobitna kombinacija za sve njihove franšizere, što pokazuju i sve bolji rezultati. I on kao jedan od većih problema ističe nedovoljnu educiranost o poslovanju franšiza i o prednostima pristupanja takvom sustavu. Kaže da mnogi potencijalni partneri ne razumiju u potpunosti kako franšizni model funkcionira i koliko im on može olakšati ulazak na tržište. Franšiza, dodaje, nudi provjeren poslovni model, podršku u vođenju poslovanja, marketingu i logistici, ali često nailaze na skepsu ili strah poduzetnika.

Prošla godina bila je vrlo uspješna za Surf‘n‘Fries unatoč globalnim izazovima. Prihodi su rasli za 15 posto, a iako nije rekao kolika je bila neto dobit, ostvarena je ‘u skladu s očekivanjima‘. I ove su godine prihodi nastavili rasti zahvaljujući širenju na nova tržišta i inovacijama u ponudi, a plan uključuje daljnje širenje franšiza u regiji i jačanje prisutnosti na postojećim tržištima.

– U sljedećih pet godina planiramo na području Hrvatske doći do pedeset aktivnih franšiznih jedinica. Za taj korak imamo sve spremno: brend, znanje, potporu, recepture, distributivne kanale, opremu i, što je najvažnije, iskustvo. Samo nam trebaju novi franšizeri koji su spremni krenuti u poduzetničke vode i iskoristiti prednosti provjerena poslovnog modela. Što se tiče inozemnih tržišta, upravo smo ovih dana potpisali ugovor za širenje franšize u Portugal, što je za nas veliki korak naprijed. Osim toga, u planu je ponovno uspostavljanje poslovanja na tržištu Ujedinjenih Arapskih Emirata te, naravno, kontinuirani rad na jačanju i rastu postojećih tržišta – nabraja Polić.

Diverzifikacija tržišta

Taj plan za širenje franšize, objašnjava, temelji se na diverzifikaciji tržišta i ulasku na nova, brzorastuća tržišta. Trenutačno istražuju potencijale u Aziji i Sjevernoj Americi, a u planu je i uvođenje novih koncepata proizvoda te dodatna digitalizacija poslovanja kako bi se osigurala što efikasnija franšizna mreža u idućim godinama.

Petar Aračić, osnivač Fast Reviewa, aplikacije specijalizirane za skupljanje recenzija i ocjena usluga, ističe da imaju 18 franšiza u isto toliko zemalja, a jedna je u Hrvatskoj. Lani su uprihodovali 412 tisuća eura, a neto dobit bila je 205 tisuća eura, ali Aračić napominje da je riječ samo o kompanijama u Hrvatskoj i Srbiji koje su vlasnice brenda. Tu ne ubraja franšize, koje su poslovale mnogo bolje, odnosni imale su mnogo veću neto dobit.

– Planiramo uskoro potpisati franšize za Mauricijus, Veliku Britaniju, Crnu Goru, Austriju i Italiju. U sljedećoj godini želimo početi prodavati franšize u Sjevernoj, ali i Južnoj Americi, a sjedište kompanije Fast Review uskoro ćemo prebaciti u Rijad i odande krenuti u osvajanje Azije – najavljuje Aračić.

Iz Muzeja iluzija i Carwiza nismo dobili odgovor, ali, nema sumnje, ako se preskoče sve zapreke, pogotovo svlada znanje o franšizama, taj oblik poslovanja ima potencijal.