Karlovačka mlinsko-pekarska tvrtka Žitoproizvod, dio slovenske Mlinotest grupacije, nedavno je predstavila nove proizvode. Osim u novitete tvrtka je zadnjih godina investirala u modernizaciju proizvodnje, a lani je nakon višegodišnjih gubitaka (ne računajući 2019.) prema podacima Poslovne Hrvatske ostvarila dobit od 10.600 eura (79.500 kuna). Od 2021. predsjednik Uprave Žitoproizvoda je Vanja Hanić koji je dotadašnju karijeru uglavnom gradio ‘s druge strane barikade‘ – u trgovačkim lancima. Obnašao je nekoliko rukovodećih pozicija u prodaji u Kauflandu i Konzumu, a na poziciji direktora prodaje u Sparu skoro deset godina imao je ključnu ulogu u otvaranjima i operativnom upravljanju velikog broja supermarketa sa preko sedam stotina zaposlenika. Značajno iskustvo stekao je i u južnokorejskoj tvrtki Samsung gdje je na poziciji direktora divizije konzumne elektronike bio zadužen za poslovanje i prodajne rezultate za osam zemalja jugoistočne Europe. S Hanićem razgovaramo o Žitoproizvodu i stanju na tržištu na kojem ta tvrtka posluje.
Kako ste poslovali u prošloj godini?
- Nakon mojeg dolaska na čelo tvrtke početkom 2021. godine, prioritet je bio stabilizirati poslovanje i postepeno usmjeravati razvoj tvrtke i poslovanja prema mnogobrojnim potencijalima koje Žitoproizvod ima kao tvrtka sa tradicijom dužom od 77 godina. Jedan od naših najvažnijih potencijala svakako su naši zaposlenici, a kako je dotadašnje rukovođenje tvrtkom bilo poprilično centralizirano, smatram da smo sa mojim dolaskom najveću promjenu napravili krenuvši u smjeru gdje timski gradimo i razvijamo tvrtku te su rukovoditelji i zaposlenici u znatno većoj mjeri uključeni u sve aspekte poslovanja, što im je donijelo puno veću odgovornost, ali i znatno veći utjecaj na rezultate, kako za njihov dio poslovanja, tako i ono cijele tvrtke. Stoga mi je izuzetno drago da smo uspjeli preokrenuti trendove i da, usprkos nikad izazovnijim ekonomskim vremenima, posljednje dvije godine bilježimo kontinuirani rast prihoda. Prošlu smo godinu završili sa 9,75 milijuna eura prihoda, što je rast od 37,5 posto prema 2021., odnosno od čak 50 posto prema 2020. godini. Ovakav rast prihoda je primarno rezultat znatno većih prodanih količina naših proizvoda u Hrvatskoj i u inozemstvu, jer smo izvozom u 2022. uprihodili 1,2 milijuna eura.
U koje zemlje izvozite i planirate li prodor na nova tržišta?
- Izvozimo u Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu i Njemačku, a u planu je izlaz i na tržište Austrije i Srbije. Ono na što sam najviše ponosan je činjenica da smo boljim upravljanjem troškovima, revizijom asortimana kao i unapređenjem internih procesa, EBITDA povećali za pet puta u usporedbi sa godinom ranije te smo tako 2022. godinu završili sa dobiti.
Kakva je struktura prihoda?
- Poslovanje naše tvrtke je prilično specifično jer se sastoji od tri različite proizvodnje: vlastiti silosi i mlin gdje proizvodimo velik broj mlinskih proizvoda, primarno raznih vrsta brašna, zatim pekara gdje proizvodimo stotinjak raznih vrsta kruha i peciva te proizvodnja svježe nepunjene tjestenine. Uz navedeno, kao dio Mlinotest grupacije, na hrvatskom tržištu prodajemo i njihove proizvode kao npr. suhu i svježu tjesteninu, mlinske proizvode, bezglutenske proizvode te torte i kolače.
Što se tiče same strukture prihoda, u 2022. godini oko 25 posto ih je došlo iz prodaje mlinskih, oko 30 posto iz prodaje pekarskih proizvoda, dok je oko 40 posto od prodaje svježe tjestenine.
Što se pak tiče strukture udjela privatnih robnih marki koje radimo za brojne trgovačke lance, udio varira ovisno o asortimanu, u prosjeku se kreće oko 30 posto, dok je najveći udio na svježoj tjestenini od čak 60 posto. Tu smo u našoj strategiji proizvodnje u posljednjih dvije godine također napravili dosta promjena, pa smo svoju proizvodnju i razvoj novih proizvoda počeli jačati primarno kroz naš vlastiti brend ‘Karla‘ u kojem zbog kvalitete i originalnih receptura vidimo ogroman potencijal.
Ponudili ste nove proizvode i novu ambalažu. Kolika je bila investicija u taj projekt?
- Radi se o ukupno devet proizvoda od kojih su našim kupcima tri poznata od ranije – to su naši popularni Karla njoki, fuži i pljukanci, sada dostupni u novom ruhu i poboljšanih receptura. Novi član Karline obitelji su i Karla šurlice koje, kao fuži i pljukanci, ne sadrže konzervanse, umjetna bojila, arome i pojačivače okusa.
Uz navedene, razvili smo i pet potpuno novih jedinstvenih proizvoda na hrvatskom tržištu; radi se o nepunjenoj svježoj tjestenini, točnije pljukancima s raznim okusima; rajčice, špinata, crnilom sipe te jednu blago pikantniju vrstu naziva Okusi Orijenta s dodatkom čilija i kurkume. Proizvod koji se dosad nekako najviše istaknuo i naišao na brojne pohvale su Fuži sa Zigante tartufima, intenzivnog okusa i arome za sve ljubitelje pravih tartufa.
Svakako bih istaknuo da se cijela nova linija nepunjene tjestenine radi od sto posto krupice od durum pšenice te ne sadrži umjetna bojila, konzervanse, pojačivače okusa i arome, bez dodane soli i masnoća, dok su popularni Karla njoki rađeni od 100 posto krumpirovog tijesta, također bez umjetnih bojila i pojačivača okusa.
Što se samog iznosa investicije tiče, budući da se radi o cijeloj novoj liniji proizvoda, reći ću samo da je to najveća investicija Žitoproizvoda u posljednjih nekoliko godina.
Planirate li još neke promjene kad je riječ o proizvodima?
- Naravno, cijeli asortiman je kao živi organizam; konstantno radimo na novim recepturama i novim proizvodima, pratimo trendove i osluškujemo potrebe i zahtjeve naših kupaca. Vlastiti analitički laboratorij, vrhunski tehnolozi te predane stručne kolege iz proizvodnje omogućavaju nam da unutar tvrtke dođemo do jedinstvenih i originalnih receptura potencijalnih novih proizvoda.
Kao jedan važan dio strategije u procesu smo ispitivanja ekološki znatno prihvatljivijih ambalaža te nam je namjera postepeno mijenjati postojeću ambalažu kako bismo i na taj način smanjili naš ugljični otisak.
Koje su bile inače investicije zadnjih godina i koja je njihova vrijednost?
- Samo u posljednjih dvije godine iz vlastitih sredstava u održavanje tvrtke i nabavku novih strojeva i opreme investirali smo približno milijun eura, primarno u povećanje rashladnih kapaciteta, nove strojeve i opremu te nove informatičke programe za obračun plaća i vlastitu maloprodaju. Uz navedeno smo u istom razdoblju financirali nabavku sirovina primarno hrvatskog porijekla u iznosu većem od 4,5 milijuna eura te u cijelosti otplatili kredite u ukupnom iznosu 1,3 milijuna eura.
A koje investicije planirate?
- Krajem 2022. godine prvi puta u povijesti tvrtke aplicirali smo na EU natječaj ‘Potpora poduzećima za tranziciju na energetski i resursno učinkovito gospodarstvo‘ te smo prije nekoliko dana dobili pozitivno rješenje o sufinanciranju jednog od najvažnijih projekata za tvrtku u vrijednosti nešto manjoj od milijun eura namijenjenih za izgradnju fotonaponske solarne elektrane kojom ćemo pokrivati dio potrošnje električne energije, rekonstruktuirati krov upravne zgrade kao i investirati u nove strojeve i opremu kojom želimo modernizirati proizvodnju svježe tjestenine i tako povećati kapacitet proizvodnje za četiri puta od dosadašnjeg.
Uz navedeno, u sljedećem razdoblju planiramo i daljnja ulaganja u modernizaciju, automatizaciju i povećanje naših proizvodnih kapaciteta, postepenu obnovu dostavnih vozila itd.
Kako dolazite do sirovina, je li stanje s dobavnim lancima sada bolje?
- Visoka kvaliteta sirovina za nas su svakodnevna obaveza kojom opravdavamo očekivanja kupaca i tradiciju dužu od 77 godina. Nakon snažnog rasta cijena sirovina u drugoj polovici 2021, problemi sa dobavnim lancima i rat u Ukrajini uvelike su utjecali na cijene sirovina koje nemamo mogućnost nabaviti na domaćem tržištu jer nema proizvodnje, kao što su npr. papir, PVC granulat i sl,. odnosno, prije svega materijali koje koristimo kao primarnu i sekundarnu ambalažu. Također smo imali porast cijena za više od 60 posto u odnosu na prošlu godinu za jaja, kvasac, šećer, krumpirove listiće, uglavnom sirovina koje ne možemo kupiti u Hrvatskoj. Od početka godine situacija sa dobavnim lancima se postepeno poboljšava pa su trenutno cijene sirovina u stagnaciji ili blagom padu.
Dodatni nam je izazov pšenica kao glavna sirovina u našoj proizvodnji brašna, svježe tjestenine i pekarskih proizvoda. Naime, kao što je opće poznato cijena je u prošlogodišnjoj žetvi bila vrlo visoka, a obzirom da se većina pšenice kupuje u žetvi, imali smo jako visoki input za proizvodnju, što je uz enormno povećanje svih ostalih troškova. poput energenata, prijevoza, troška rada…rezultiralo povećanjem cijena gotovih proizvoda.
Danas imamo situaciju da je cijena pšenice već nekoliko mjeseci u padu upravo zbog pojave ukrajinske pšenice, a prvenstveno zbog velikog ulaza ukrajinskog brašna na hrvatsko tržište, što je rezultiralo problemom plasmana domaćeg brašna, gdje sada imamo situaciju visokog inputa u proizvodnji, a s druge strane zahtjev tržišta za smanjenjem cijena.
Što se uvoza sirovina tiče, jako smo ponosni na naš zaokruženi proces proizvodnje od pšenice, koju nabavljamo isključivo na domaćem tržištu, do gotovog proizvoda. Naravno da imamo potrebe za nabavkom na inozemnom tržištu, međutim isključivo za sirovine i ambalažu koje nemamo mogućnost nabaviti na domaćem tržištu, a čiji je udio u ukupnoj nabavi daleko ispod 20 posto.
Koliko je proizvodnja poskupila od pandemije na ovamo?
- Smanjena dostupnost dizala je cijene sirovina u nebo pa smo tako u vrlo kratkom vremenu bili suočeni sa porastom svih inputa po stopama čak i od 300-400 posto te bili primorani postupno korigirati i cijene svojih proizvoda. Međutim, budući da ste sa svojim kupcima vezani ugovorima koji ne dopuštaju trenutne izmjene cijena već je to dugotrajan proces pregovaranja, a u nekim slučajevima se tada objavljuju i međunarodni tenderi kako bi kupac pokušao dobiti u tom trenutku za njega najpovoljnije cijene, tako da cijene naših proizvoda nažalost nisu mogle pratiti takav enorman rast troškova.
Gdje sve plasirate svoje proizvode i kakva je suradnja s trgovačkim lancima? Koliko vam u tom smislu pomaže upravo vaše iskustvo prethodnog rada u trgovačkim lancima?
- Imamo odličnu dugogodišnju suradnju sa praktično svim trgovačkim lancima u Hrvatskoj te su upravo oni primarni kanal gdje plasiramo svoje proizvode. Uz njih važan segment je svakako i HoReCa kanal te naša dva maloprodajna mjesta u gradu Karlovcu.
Prelazak u proizvodnu branšu, i to u tvrtku koja se bavi proizvodnjom velikih količina proizvoda nominalno male vrijednosti, izazov je već sam po sebi, no prethodno iskustvo rada u food retail kompanijama svakako mi olakšava poznavanje načina razmišljanja i funkcioniranja tih tvrtki, sada naših kupaca, na području njihove nabave, prodaje i logistike. Kako sam dugi niz godina radio na njihovoj strani, dobro sam upoznat sa operativnom problematikom na relaciji trgovački lanac – proizvođač te potencijalom koji imaju te tvrtke i njihova prodajna mjesta, a koje pokušavamo iskoristiti kako bi proizvodi Žitoproizvoda i Mlinotesta radi odličnog odnosa kvalitete i cijene svojih proizvoda dobili zasluženo mjesto na njihovim policama i došli do još većeg broja krajnjih potrošača.
Za Lidl, Konzum, Kaufland, Spar, Plodine, Eurospin… proizvodite robne marke. Surađujete li po tom pitanju s još nekim lancima i koliko robne marke pomažu u plasmanu vlastitih brendova?
- Zapravo je malo poznato da Žitoproizvod samostalno, ali i cijela Mlinotest grupacija, puni i pakira svoje kvalitetne proizvode poput npr. popularnih pljukanaca, njoka, tortelina, raznih vrsta suhe i jušne tjestenine, brašna, kruha i peciva kao robne marke eminentnih trgovačkih lanaca kao što su Lidl, Konzum, Mercator, Kaufland, Spar, Plodine, Eurospin, Tommy, Studenac, KTC, NTL, Hofer, … Robne marke svakako pomažu plasmanu vlastitih brendova, ali vrlo često je to i obratno. Primjerice kada trgovački lanci prepoznaju potencijal i kvalitetu naših brendova te nas zatraže razvoj sličnih proizvoda za potrebe njihovih robnih marki, i to ne samo za hrvatsko već i za inozemna tržišta na kojima posluju.
Koliko imate zaposlenih?
- Radnici su najvažniji resurs svake kompanije i očito je da je sve teže naći kvalitetne i stručne radnike, posebice u deficitarnim zanimanjima. Žitoproizvod konstantno broji stotinjak radnika, a trenutno smo primjerice u potrazi za pekarima, rukovateljima strojeva u proizvodnji te električarima. Na ruku ne ide ni sve manji interes mladih generacija za strukovna zanimanja, pa smatramo da će ovaj problem postajati još i veći ukoliko se nešto ne poduzme i na nacionalnoj razini, posebno u sferi obrazovanja. Mi smo intenzivirali suradnju sa strukovnim školama, već tri godine sudjelujemo i u projektu Regionalnog centra kompetentnosti ‘KaRijERA i JA‘ i Tehničke škole Karlovac, organiziramo i redovite posjete raznih fakulteta našim proizvodnim pogonima, sve u cilju kako bismo približili našu branšu ljudima koji će skoro izaći na tržište rada.
Kakvo je inače stanje na tržištu danas u Hrvatskoj i Europi? Očekujete li okrupnjavanje proizvođača i kakvu budućnost u tom smislu vidite za male pekare?
- Stanje se polako normalizira, posebno u dijelu dobavljivosti sirovina te postupnom padu cijena sirovina, iako su te cijene još uvijek 50-100 posto više nego recimo 2020. godine. Mi, kao i većina tvrtki naše branše, još uvijek na skladištima imamo vrlo skupo plaćenih sirovina i ambalaže, svjedoci smo i da usprkos nižoj cijeni goriva prijevoznici i logističari ne smanjuju cijene svojih usluga, tako da je nerealno očekivati skoro značajnije smanjenje cijena.
Što se tiče pekarske i mlinarske industrije, posljednjih nekoliko mjeseci primjetan je izrazito negativan utjecaj priljeva ukrajinskog brašna i pšenice iz raznih upitnih izvora, što stvara problem ne samo nama prerađivačima već i hrvatskim ratarima koji ne žele svoju pšenicu prodavati po tako niskim cijenama. Uspjeli smo doći do nekih uzoraka ukrajinskog brašna i uvidjeli da je većina njih bila nesukladno pakirana i da kvaliteta brašna ne odgovara deklariranim vrijednostima, posebice u dijelu koji se odnosi na pesticide i mikotoksine jer je upitno gdje su to isto brašno i pšenica bili uskladišteni u zemlji koja je pogođena ratom. Međutim, očito je da potražnja u Hrvatskoj postoji, pretpostavljamo upravo kod malih pekara kojima je glavni uvjet cijena, a ne kvaliteta i sljedljivost, što sigurno nije dobro za krajnje kupce, no to je već tema kojom bi se trebao pozabaviti nadležni inspektorat.
Budući da male pekare u svojim mikro sredinama u pravilu nemaju konkurenciju, vidimo da već godinama uspješno odolijevaju većim tvrtkama koje imaju svoje brojne maloprodajne pekare, ne očekujemo skorije vrijeme veće promjene u smanjenju broja malih pekara ili okrupnjavanje većih proizvođača.
Koje su prednosti i slabosti Žitoproizvoda?
- Vrlo je nezahvalno to ovako ukratko iznijeti, no reći ću da nam je svakako velika prednost sama geostrateška lokacija tvrtke koja se nalazi u Karlovcu, da smo domaća kompanija koja veliku većinu svojih proizvoda radi od domaće sirovine, imamo odlične proizvode, fleksibilnost i brzinu manje tvrtke. Ne treba posebno isticati da nam i kompanija Mlinotest, u čijoj se grupaciji nalazimo, zbog svoje veličine i tradicije duže od 150 godina pruža veliki oslonac posebno u dijelu proizvoda koje ne radimo u Karlovcu kao npr. punjena svježa ili pak suha tjestenina. Što se tiče slabosti, svakako je započeti investicijski ciklus kojim želimo znatno podići kapacitete i modernizirati proizvodnju kako bismo uhvatili korak sa trendovima i industrijom.
Možete li predvidjeti poslovanje u ovoj i možda sljedećih nekoliko godina?
- Predviđanje je postalo vrlo nezahvalno jer vjerujem da krajem 2019. godine nitko nije mogao predvidjeti događaje koje će uslijediti i kakav će utjecaj imati na cijelo čovječanstvo, a kamo li na gospodarstvo i ekonomiju. Mi kao tvrtka imamo zacrtane strateške smjernice našeg razvoja i usprkos otežavajućim okolnostima uspješno idemo u tom smjeru. Budući da smo relativno mala tvrtka, cilj nam je još više se operativno unaprijediti, dalje investirati u automatizaciju i modernizaciju proizvodnje te svakako još uže specijalizirati za proizvode za koje smatramo da ih dobro radimo kako bismo iskoristili njihov puni potencijal na domaćem, ali i na stranim tržištima.