
Većina hotelijera u Hrvatskoj blago je optimistična oko turističke 2025. godine, ali ih brine rast operativnih i troškova rada, jer im to smanjuje profitabilnost i potencijal za investiranje, zaključak je istraživanja o očekivanjima hotelskog sektora predstavljenog u utorak.
Istraživanje su proveli Hrvatska udruga turizma (HUT), Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) i tvrtka Deloitte, čija je direktorica u Hrvatskoj Helena Schmidt naglasila da su izazovi hotelijerima i radna snaga te administrativni procesi koji utječu na poslovanje. O istraživanju je rekla da je provedeno u ožujku na relevantnom uzorku od 178 hotela i kampova sa 58 tisuća smještajnih jedinica, što čini 30,5 poto ukupnih hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj.
Rast rezervacija uz očekivanje rasta prihoda, ali i troškova te last minute potražnje
Direktor UPUHH-a Bernard Zenzerović dobrim je ocijenio što 80 posto hotelijera ima šest posto više rezervacija nego lani u isto vrijeme i što ih većina ili 56 posto očekuje i porast prihoda iznad šest posto.
- Dobro je i što 72 posto ispitanih vidi rast rezervacija sa stranih tržišta, poput SAD-a, UK-a, Mađarske i Slovenije, odnosno 60 posto ih ne vidi nikakav pad s tržišta u odnosu na lani, dok ih 40 posto vidi pad iz Njemačke i Austrije - kazao je Zenzerović.
Ipak, zbog svih okolnosti u svijetu, pa i veće pažnje na cijene, 83 posto anketiranih očekuje i porast last minute potražnje.
U pred i posezoni 70 posto hotelijera očekuje rast broja noćenja u odnosu na prošlu godinu, posebno za Uskrs, dok u glavnoj sezoni s obzirom na mali udjel hotelskih kapaciteta od 9,5 posto u ukupnom smještaju za turiste u Hrvatskoj, za rast nema puno prostora te oko 70 posto ispitanih očekuje noćenja kao lani.
Istraživanje je pokazalo da je dvije trećine hotelijera povećalo cijene soba za dva do tri posto, što je u skladu s inflacijom, dok cijene hrane i pića prosječno rastu oko pet pet posto.
Unatoč optimizmu, oko 50 posto ispitanih predviđa rast operativnih troškova te posebice troškova rada, njih najviše ili 75 posto iznad pet posto u odnosu na lani, zbog rasta plaća i nedostupnosti domaćih radnika.
Hotelijeri trebaju više kvalificiranijih radnika nego lani, a više će i investirati
Prema istraživanju, 70 posto hotelijera će ove godine trebati više radnika nego lani, pri čemu 95 posto vjeruje da ih neće naći na domaćem tržištu rada. Najviše im trebaju konobari, kuhari, barmeni i slastičari i to kvalificiraniji, zbog povećanja kvalitete i kategorije hotela.
Porast troškova ipak ne znači da hotelijeri neće investirati, jer je 90 posto ispitanih reklo da će u 2025. i 2026. pojačati ulaganja, ali da su prepreke tome urbanistički planovi i dozvole za investicije, neriješena pitanja oko turističkog zemljišta i pomorskog dobra te smanjena profitabinost i otežan povrat investicija.
Gotovo svi (98 posto) najviše će investirati u postojeće objekte, dok ih oko 40 posto razmišlja o greenfield investicijama, a još manje njih o akvizicijama, kazao je Vjeran Buljan iz Deloittea, dodavši da se u investicijama najviše služe komercijalnim bankama i HBOR-om, zatim vlastitim sredstvima i fondovima.
Zanimljivim je ocijenio i što 95 posto ispitanih misli da njihovim gostima nisu toliko važni izvještaji o održivosti, koji su pak za hotelijere, posebice velike, dosta zahtjevni, te da gotovo svi misle da će nove tehnologije dosta utjecati na poslovanje.
Trenutno teško procijeniti utjecaj novih američkih mjera na turizam, ali nema otkaza
Direktor HUT-a Veljko Ostojić zaključno je istaknuo da je istraživanje rađeno dok američke nove carine nisu još objavljene te da je trenutno teško procijeniti njihov utjecaj na turizam.
- Trenutno nema otkaza rezervacija, niti to utječe na nove u hotelima. Mislim da će doći do nekog sporazuma i da će se turizam ove godine odraditi očekivano. Tome u prilog ide i jučerašnji sastanak na visokoj razini, uključujući i MUP, na kojemu smo čuli da je uvažana većina naših zahtjeva oko radne snage tako da sve ide bolje i brže nego prošlih godina - rekao je Ostojić.
Predviđa da će, slično kao lani, za turizam ove godine biti izdano nešto više od 50 tisuća radnih dozvola strancima, ali i dalje vjeruje da postoji velik potencijal na domaćem tržištu rada.