Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Vijesti o smrti korica bile su uvelike pretjerane

04. Ožujak 2023.

Nedavna najava Ministarstva kulture i medija o novom modelu otkupa knjiga za potrebe knjižnica podijelila je izdavačko tržište. Naime, kako neslužbeno saznajemo od nakladnika, već više od deset godina Ministarstvo knjige otkupljuje od praktički od istih, očito povlaštenih izdavača. O tome kojih će se tisuću naslova godišnje naći na policama knjižnica odlučivalo je Vijeće od pet članova, nakon čega bi niže razine iz Službe za knjige filtrirale naslove na njih 500 do 800, u izdanju favoriziranih nakladnika.

Takvim sustavom odlučivanja bili su nezadovoljni mnogi izdavači i prije godinu i pol dana potužili se ministrici Nini Obuljen Koržinek koja je najavila reformu dosadašnjeg načina otkupa knjiga u ovoj godini. Vijeće će od sada birati samo 100 naslova koji spadaju u A skupinu književnosti, koji možda nemaju komercijalnu vrijednost, ali imaju literarnu (poput primjerice poezije).

Ostatak opusa će se sada prepustiti na volju knjižnicama, da samostalno odlučuju o ponudi. Do sada knjižice nisu niti znale što ih čeka ‘na lageru‘, na kojem su, kako kažu nakladnici, ležale i ‘mrtve knjige‘ koje nitko nikada nije posudio. Novim modelom stvara se slobodnije tržište, tim više što knjižnice po prvi put knjige mogu nabavljati putem distributera (knjižara ili sajmova). Međutim, paralelno se u pitanje dovodi i egzistencija nekih manjih i srednjih nakladnika koji žive isključivo od ‘visoke književnosti‘. Ne mogu si priuštiti rabate koje će ih tražiti distributeri. Manji nakladnici smatraju i da bi novi model mogao ugroziti kvalitetna izdanja i još više podilaziti masovnom ukusu. A hrvatski književni ukus vrti se oko tri najpopularnija žanra: popularne psihologije (knjige samopomoći) te kriminalističkih i ljubavnih romana.

Prije desetak godina mnogi su proricali smrt fizičke knjige pod navalom novih tehnologija i online izdanja. Knjiga u koricama, ne samo da nije propala  već je tržište nakladništva i knjižarstva stabilnije i dinamičnije nego prije deset godina, kada su krenula takva proročanstva.

Izdavaštvu su, međutim, prijetile stvarne neprilike: propast Algoritma te Agrokora. Nakon kraha Algoritma, knjižare su dospjele u probleme i zaronile u dugove prema nakladnicima, a slično se dogodilo i s plaćanjima Tisak medie.

Danas, prema procijeni Zajednice nakladnika i knjižara HGK, to tržište, uključujući proizvodnju udžbenika, trenutno vrijedi oko 130 milijuna eura.

Da podsjetimo, 2012. godine udružili su se Profil i Mozaik knjiga, a 2014. pridružio im se Algoritam, čime je nastao najveći lanac od 40 knjižara u 17 različitih gradova.  Problem je bio u pretjeranoj koncentraciji i vertikalno organiziranom biznisu te raznim financijskim malverzacijama i kao takav, sustav je izdržao svega tri godine. Nakon raspada na knjižarskom i nakladničkom tržištu zavladala je panika, dok se nije pojavio novi igrač, tvrtka Hoću knjigu koja je preuzela najveći broj prodajnih lokacija bivšeg sustava i to na najboljim mogućim pozicijama, uglavnom u trgovačkim centrima. Dio lokacija preuzela je izdavačka kuća Znanje.

– Nakon kraha tržišta 2017.godine i stečaja Algoritam MK knjižara i Agrokora, s knjižarama Tisak Media smo izgubili i do 50 posto tržišta no postupno je uslijedilo i došlo do konsolidacije i oporavka tržišta. Nakon 2020. godine i prolaskom prvog vala pandemije, počeo je i rast i otvaranje novih knjižara te je od tada, u tri godine otvoreno 20-ak novih knjižara. Tržište je stabilno – kaže Slavko Kozina, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara HGK.

Dobar dio izdavača je tijekom pandemije preživio zahvaljujući vlastitim web shopovima iako web prodaja čini još uvijek svega 10 do 20 posto udjela u branši, ovisno o broju i vrsti prodaje pojedinog knjižara i nakladnika. No će se kanal, prema predviđanjima nakladnika, i dalje postepeno povećavati.  

Najveći dio prodaje i dalje se odvija putem knjižara, kojih je u Hrvatskoj trenutno 130.  Iz perspektive Matije Fojsa, direktora i suvlasnika knjižara Hoću knjigu tržište se nije previše promijenilo.

– Ono s čime se svi u branši slažu jest da je dolazak Hoću knjigu uveo likvidnost i red po pitanju plaćanja, stoga je rizik poslovanja s knjižarama smanjen. Ono što primjećujemo je i dalje velika ovisnost izdavača o državnim potporama, po nama bezrazložna. Kao pozitivno bismo izdvojili pojavljivanje i isticanje mnogih manjih izdavača, koji su sada redovito prisutni na našim TOP10 ljestvicama sa svojim hitovima, što u nekadašnjem sustavu nije bilo moguće – ističe Fojs.

Najveći nakladnici popularnih izdanja su trenutno Znanje i Mozaik knjiga sa preko 100 novih naslova godišnje, a blizu su im VBZ, Profil, Fraktura, srednje veliki sa nekih 60 do 70 naslova godišnje te Naša djeca, prva hrvatska izdavačka kuća. Od manjih valja istaknuti  Fokus na hit, Sandorf, Ocean more, Vuković Runjić, Henakom, a ti nakladnici dobar dio prihoda ostvaruju na nekoliko ili samo jednom popularnom autoru za kojeg imaju ‘ekskluzivu‘, kao primjerice Vuković Runjić na Murakamiju ili Ocen more na Kristijanu Novaku.

U zadnjih nekoliko godina u hrvatskom izdavaštvu niknuo je još jedan trend, a to je da su eminentni urednici koji su nekoć radili za velike izdavače, otvorili vlastite, manje izdavačke kuće. Tako su primjerice Stilus knjigu pokrenula dva urednika iz Profila, Sonatinu nekadašnji glavni urednik u Znanju, Poetiku urednik iz Mozaika i Znanja, koja je izdala Odgoj djece u Danskoj te vrlo popularna izdanja Okruženi idiotima. To su ljudi koji dobro znaju svoj posao, imaju puno kontakata, dugo su u tom biznisu i izdavačko tržište čine konkurentnijim i kvalitetnijim. Renomirani urednici koji su postali poduzetnici obogatili su tržište knjige u Hrvatskoj.

Neki će reći da su knjige u Hrvatskoj preskupe, neki da su, s obzirom na cijene živežnih namirnica, prejeftine. Ako je vjerovati izdavačima, biznis s knjigama je nisko profitabilan i nitko, tko je radio po pravilima i zakonu, se na tom biznisu nije pretjerano obogatio. 

Autori na kraju imaju najmanji dio kolača. Postoje cjenici s nekom minimalnom naknadom od primjerice dvije tisuće eura za 500 kartica teksta. Međutim ako je autor nepoznat, često neće ni primiti naknadu. U Sloveniji, kako je nedavno pisao Jutarnji list, potpore za domaće autore iznose 10 tisuća eura po knjizi, s time da autor dobiva 70 posto tog iznosa. Na kraju godine autori u Hrvatskoj primaju tantijeme koji se kreću od osam do 15 posto svakog prodanog primjerka. Poznatim autorima vani to je prilično dobra zarada. U Hrvatskoj su pisci često na rubu egzistencije i uglavnom se hrane vlastitom inspiracijom.

Detaljnu analizu nakladničkog tržišta pročitajte u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.

  • 160 aktivnih izdavača i knjižara trenutno posluje u Hrvatskoj
  • 4.914 knjiga je objavljeno u 2022, od kojih je 467 udžbenika
  • 130 knjižara
20. svibanj 2024 01:33