Svaki peti kupac stana u Zagrebu nije Zagrepčanin, a za investiciju se kupuje svaki šesti stan
Samo 17 posto kupovina stanova u Zagrebu odnosi se na kupnju prve nekretnine, a dodatnih 11 posto transakcija motivirano je preseljenjem iz manjeg stana u veći. Proizlazi to iz analize objavljene u biltenu Operete koje su izradile Jelena Kravoščanec Todorović i Martina Mataić Škugor na osnovu kupoprodajnih podataka te agencije za nekretnine. S druge strane, najčešći razlog kupnje stana u Zagrebu je interes kupaca koji žive izvan grada, a pritom ih najčešće motivira školovanje djece ili potencijalna investicija.
Naime, prema podacima agencije svaki peti kupac stana u Zagrebu nije Zagrepčanin, a za investiciju se kupuje svaki šesti stan (13 posto svih kupoprodaja), s tim da se u ovom slučaju uglavnom radi o kupcima koji kupe nekretninu kako bi ju prodali kroz dvije godine i na njoj zaradili. Kao drugi dom kupuje se osam posto stanova, pa iz navedenog proizlazi da se više od 40 posto svih transakcija odnosi na nekretnine koje ne služe prvenstveno za rješavanje stambenog pitanja.
Interesantni su i podaci o starosnoj dobi kupaca – najviše ih je u dobi od 30 do 40 godina (32 posto), 27 posto ih je u dobi od 40 do 50 godina, dok četvrtinu kupaca čine osobe starije od 50 godina. Tek 15 posto kupaca ima između 20 i 30 godina.
Najtraženiji su stanovi površine do 45 četvornih metara – svaki treći kupljeni stan bio je iz te kategorije. Slijede potom stanovi od 46 do 55 m2 (17 posto transakcija), od 66 do 75 (16 posto) te od 55 do 65 m2 (15 posto). Dakle, 83 posto prodanih stanova ima površinu manju od 75 kvadrata. Najtraženiji kvart i dalje je Centar na koji se odnosi svaka sedma kupoprodaja (15 posto), slijedi Trešnjevka Sjever (14 posto), a treće mjesto dijele Novi Zagreb istok, Maksimir i Trešnjevka Jug, svaki sa po 11 posto transakcija.
Kupnja vlastitim sredstvima, i dalje dominira s udjelom od 55 posto, no napominju iz Operete, često se radi o nizu uzastopnih transakcija, pri čemu se prva najčešće financira kreditom poslovne banke. Osim toga, kupnje stranih državljana uglavnom se financiraju vlastitim sredstvima, što dodatno doprinosi visokom udjelu gotovinskih transakcija.
Doista, pogledaju li se podaci Porezne uprave o broju kupoprodaja kuća i stanova u 2024. godini (30,7 tisuća) i podaci HNB-a o broju podignutih stambenih i hipotekarnih kredita lani (21,4 tisuće), proizlazi da se ipak oko 70 posto stambenih nekretnina financira kreditom. Doduše, cjelokupna vrijednost nekretnine u prosjeku nije financirana kreditom, nego i dijelom vlastitim sredstvima, budući da je prosječan stambeni kredit lani iznosio oko 107,5 tisuća eura, a cijena prosječnog stana/kuće je znatno veća.