Od poreza na stanove za odmor Zagreb bi mogao dobiti i do 20 milijuna eura, a uprihoduje tek 77 tisuća
Umjesto više milijuna eura, u blagajnu grada Zagreba po osnovi poreza na kuće za odmor lani se slilo samo 77 tisuća eura. Dakle, tek petstotinjak ljudi platilo je taj porez, dok su tisuće njih izbjegle porezne škare.
Naime, ako je točan podatak da je u Zagrebu prazno 54 tisuće stanova, kako tvrdi ministar graditeljstva Branko Bačić, gradski proračun trebao bi godišnje samo po osnovi ovog poreza ubrati minimalno 7,5 milijuna eura, ako uzmemo da je prosječan stan površine 70 kvadrata. S povećanjem tog poreza sa sadašnjih dva na pet eura po četvornom metru, što je predviđeno zadnjim izmjenama Zakona o lokalnim porezima, gradska blagajna bi mogla biti bogatija za 18,9 milijuna eura godišnje.
Broj obveznika ovog poreza, kao i ukupni iznos, trebali bi biti još i veći, budući da bi i iznajmljivači apartmana trebali plaćati ovaj porez, a njih je je prema podacima Turističke zajednice grada Zagreba registrirano oko 2200. Ubroje li se dakle i oni u ovu računicu, zagrebački proračun mogao bi se podebljati za gotovo 20 milijuna eura. Naravno, pod uvjetom da se spomenuti porez zaista i naplaćuje onako kako je to propisano zakonom.
Prema objašnjenju kojeg smo dobili od Porezne uprave, obveznici ovog poreza su sve fizičke, ali i pravne osobe, koje stanove, apartmane ili kuće koriste samo povremeno. A pod povremenim korištenjem podrazumijeva se i iznajmljivanje turistima,
– Ako se nekretnina ili njen dio za iznajmljivanje koristi povremeno ili sezonski, a ostatak godine se ne koristi, ta se nekretnina smatra kućom za odmor u smislu Zakona o lokalnim porezima i njen je vlasnik obveznik plaćanja poreza na kuće za odmor, neovisno o tome je li vlasnik pravna ili fizička osoba – naveli su iz Porezne uprave te pojasnili na koji se način utvrđuje da je netko obveznik ovog poreza.
– Prilikom provođenja postupka dokazivanja statusa kuće za odmor nadležno porezno tijelo u čijem djelokrugu su poslovi utvrđivanja i naplate poreza na kuće za odmor na odgovarajući način primjenjuje odredbe Općeg poreznog zakon. Teret dokazivanja svih činjenica i okolnosti prema kojima se utvrđuje da se određena nekretnina ne koristi povremeno ili sezonski nego za stalno stanovanje (prijavljeno prebivalište, visina režijskih troškova, mjesta zaposlenja, mogućnost putovanja na posao i s posla i ostale bitne činjenice) snosi porezni obveznik. Isto tako sama činjenica da porezni obveznik ima prijavljeno prebivalište na toj nekretnini i/ili činjenica da se radi o jedinoj nekretnini koju ima porezni obveznik ili porezni obveznik ima prijavljen privremeni boravak na mjestu gdje se nalazi nekretnina same po sebi ne znači da se nekretnina koristi za stalno stanovanje – objasnili su iz Porezne uprave.
No, sudeći po gore navedenom iznosu od 77 tisuća eura, porez na kuće za najam do sada se u Zagrebu baš nije revno prikupljao. Usporedbe radi, u cijeloj Hrvatskoj lani je po ovoj osnovi prikupljeno 21,7 milijuna eura poreza.
Iako je ovaj porez prihod lokalnih samouprava, njegovo utvrđivanje i prikupljanje za gradove i općine može obavljati Porezna uprava, a upravo je takav slučaj u Zagrebu.
– Odlukom o lokalnim porezima i o prirezu porezu na dohodak (Službeni glasnik Grada Zagreba 6/17, 22/17 i 34/20) propisano je da poslove utvrđivanja i naplate poreza na kuće za odmor obavlja Ministarstvo financija, Porezna uprava. S obzirom da je poslove utvrđivanja i naplate poreza Grad prenio na poreznu upravu, Grad će u narednom razdoblju a nastavno na novu predloženu reformu u suradnji s njima provjeriti jesu li ovim porezom obuhvaćeni svi oni obveznici koji bi ovaj porez trebali plaćati – odgovorili su iz Grada Zagreba na upit o tome tko je nadležan za naplatu ovog poreza u Zagrebu te planira li Grad Zagreb nešto poduzeti kako bi se poboljšala njegova naplata.
S obzirom na to da će najavljenom poreznom reformom Grad Zagreb izgubiti dio dosadašnjih prihoda, za očekivati je veći angažman po pitanju naplate poreza na kuće za odmor, no pitanje je koliko će u tome biti uspješan jer bi sami vlasnici nekretnina trebali prijavljivati svoje kuće (stanove) za odmor.
Do sada ih je većina to izbjegavala učiniti, unatoč činjenici da je riječ o razmjerno niskom porezu od samo 140 eura godišnje za stan od 70 kvadrata (novim izmjenama zakona to će se povećati na 350 eura godišnje).
Porezna baza eventualno se može proširiti uparivanjem podataka o vlasništvu nekretnina s prebivalištem vlasnika te potrošnjom struje ili vode. Prema podacima HEP-a koje smo dobili u ožujku ove godine od 402 tisuće obračunskih mjesta u Zagrebu, njih 47,5 tisuća ima potrošnju manju od 500 kWh godišnje. Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju pak da u Zagrebu ima 393,4 tisuće stambenih jedinica, a manje od 300 tisuća kućanstava, dok su podaci iz Popisa stanovništva 2011. godine pokazali da u Zagrebu ima gotovo 70 tisuća privremeno nastanjenih stanova.
Iz ovih brojki jasno je da je statistika prilično nekonzistentna, no evidentno je da je broj stanova znatno veći od broja kućanstava te da Zagreb ima priličan prostor za povećanje naplate poreza na kuće za odmor.