Nakon ruske invazije na Ukrajinu na financijskim tržištima vidjeli smo volatilnost sličnu onoj kojoj smo svjedočili prije točno dvije godine kad je svijet saznao za korona virus. Najveći fokus bio je i ostao na tržištu energenata zbog velikog rasta cijena, ali i zbog velike važnosti za svakog stanovnika. Sredinom ožujka tržišta su se smirila zbog mirovnih pregovora i nade da se rat neće proširiti preko granica Ukrajine i na taj način dodatno pogoršati situaciju u Europi i svijetu. Međutim, rat je definitivno proširen preko granica kada govorimo u ekonomskom smislu.
Sankcije koje su na snazi prema Rusiji ugrožavaju kako rusko, tako i europsko gospodarstvo i već sada se ekonomski analitičari pitaju može li Europa izdržati ovu krizu bez recesije. Većina trgovine između Rusije i Zapada prekinuta je, osim naravno nafte i plina. Europa bi relativno brzo mogla pronaći zamjenu za opskrbu naftom, međutim ruski plin bit će vrlo teško zamijeniti u kratkom roku.
Ovaj tjedan ruski je predsjednik najavio kako će odsad europske zemlje ruski plin morati plaćati u ruskoj rublji, što je samo pogoršalo situaciju na tržištima energije. Na grafikonu 1. može se vidjeti kako se cijena plina na europskom tržištu u zadnja dva tjedna smirila, međutim ovaj tjedan cijena je opet počela rasti zbog sve veće neizvjesnosti oko ruskog plina.
Sve je više zagovornika potpunih sankcija prema Rusiji što bi uključilo i posljednje dobro; naftu i plin, međutim vođe država svjesni su kako će takva odluka imati opasne i drastične ekonomske posljedice u Europi. Ukoliko bi do toga došlo, vrlo je vjerojatno da bismo vidjeli određene rezove potrošnje zbog cijene, međutim plin potencijalno ne bi bio dostupan svim zemljama i u jednakim količinama koje su se trošile posljednjih zima.
U svakom slučaju, važno je promotriti što odluka ruskog predsjednika znači za tržište plina. Za početak, zemlje koje kupuju plin od Rusije morat će kupovati rublju na tržištu, što neće biti jednostavno zbog toga što je rublja valuta non-grata na većini valutnih tržišta i kanala kroz koje se transakcije odvijaju. Dakle, kupci će rublju morati kupovati kroz nove kanale iako još nije jasno na koji će se način takve transakcije odvijati. Ruska centralna banka dobila je rok od tjedan dana kako bi smislila način dok je Gazpromu naređeno izmijeniti ugovore kako bi odražavali nove uvjete plaćanja. Odgovor europskih čelnika nije jedinstven, ali je nekoliko članova njemačke vlade naglasilo kako je promjena načina plaćanja zapravo kršenje ugovora između ruskih izvoznika energije i zapadnih kupaca.
Motiv za ovakvu odluku od strane Rusije sigurno je pokušaj stabilizacije lokalne valute, ali sigurno i pritisak na Europu koja se nalazi u vrlo nezavidnoj situaciji. Naime, svjesna je kako vrlo teško može izbjeći recesiju u slučaju embarga na ruski plin, a u drugom slučaju popušta Rusiji i njezinim interesima. Također, važno je reći i kako je pritisak SAD-a na Europu sve veći u smislu zaoštravanja politike prema Rusiji, a sav teret sankcija naravno snosi Europa. Povećanju tenzija sigurno ne pomaže ni informacija objavljena jučer u medijima kako se NATO priprema za povećani rizik od napada nuklearnim oružjem.
Komplet navedenih vijesti na tržištu energenata dočekan je novim rastom cijena, pa je takWTI cijena nafte opet dosegnula 115 dolara za barel dok je cijena plina na europskom tržištu opet preskočila 120 EUR/MWh.