Tvrtke i tržišta
StoryEditor

Vruće tržište rada: Ili ćete zapošljavati strance ili ćete kupovati robote

26. Prosinac 2023.

Solidna ekonomska aktivnost, napeta situacija na tržištu rada, eksplozija mase plaća u proračunu te povećanje minimalne plaće za 20 posto sastojci su koji će neizbježno uroditi novim visokim rastom plaća u 2024. godini.

Nakon ovogodišnjega dvoznamenkastog rasta primanja, koji u Hrvatskoj udruzi poslodavaca procjenjuju na 15 do 18 posto, spirala rasta plaća tako će se nastaviti i u godini koja je pred nama.

image

Hrvoje Stojić

foto Ratko Mavar
– U 2024. godini očekujemo prosječni rast zaposlenosti od 1,5 posto, što je zahvaljujući solidnoj ekonomskoj aktivnosti i dalje znatno iznad prosječnog rasta zaposlenosti od 0,4 posto u Europskoj uniji, koliko se očekuje u idućoj godini. Naša nominalna prognoza rasta plaća za 2024. je 8,5 posto, ali s obzirom na mogućnost prosječnog rasta neoporezivih primanja znatno iznad 20 posto, rast ukupnih primanja zaposlenih mogao bi premašiti 12 posto. Unatoč inflaciji višoj od prosjeka europodručja, Hrvatska će u 2024. tako ostvariti drugu uzastopnu godinu snažna realnog rasta bruto plaća i prema njemu prednjači u regiji CEE te na razini EU-a – iznio je prognoze Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.

Poduzetnici u škarama

Međutim, snažan realni rast plaća uz ubrzanu konvergenciju niskih cijena usluga podiže rizik spirale plaća i maloprodajnih cijena, što bi moglo otežati uspostavljanje stabilnosti cijena u gospodarstvu. Osim pritisaka realnog i javnog sektora, nominalnom rastu plaća pogoduje i nesklad ponude i potražnje na tržištu rada, odnosno manjak radne snage u pojedinim djelatnostima. Sve navedeno rezultirat će upornom inflacijom, koja će i sljedeće godine u Hrvatskoj biti viša od prosjeka EU-a.

Koliko će se zahtjevi radnika za povišicama pretočiti u rast cijena usluga i proizvoda, a koliko će biti apsorbirani smanjenjem profita poduzeća, ovisit će dakako o brojnim faktorima. Poglavito o tome u kojem sektoru pojedina kompanija posluje, njezinoj tržišnoj poziciji, ali i situaciji na tržištu,

image

Dragutin Kamenski

foto Ratko Mavar
– U škarama smo u kojima zbog još uvijek velike inflacije kupovna moć građana pada, raste pritisak zaposlenika na povećanje plaća, a s druge strane postoje pritisci i drugih rastućih ulaznih troškova pa kompanije nemaju izbor već dio kompenziraju manjim profitom, a dio povećanjem izlaznih cijena. O jačini pritisaka ovisi i povećanje izlaznih cijena u idućem razdoblju – objasnio je vlasnik građevinske tvrtke Kamgrad Dragutin Kamenski, koji očekuje da će se u 2024. godini očekivano nastaviti ovogodišnji trendovi – rast zaposlenosti i smanjenje nezaposlenosti te dodatni rast zapošljavanja stranih radnika.

Kamgrad trenutačno zapošljava nešto više od 350 stranih radnika, odnosno 40 posto ukupnog broja zaposlenih, a unatoč velikom nedostatku građevinskih radnika u Hrvatskoj, iz Kamgrada navode da će taj omjer nastojati zadržati u nadolazećem razdoblju.

Nade u povratak iz inozemstva

S obzirom na solidan ekonomski rast te kontinuiranu napetost tržišta rada, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca očekuju da će ukupan broj radnih dozvola iduće godine premašiti 200 tisuća (sa 170 do 175 tisuća u 2023. godini). U prvih deset mjeseci ove godine izdano je čak 39 posto više radnih dozvola za boravak i rad nego lani, odnosno njih 147.301, od čega se čak dvije trećine odnose na sektor graditeljstva i turizma. Prema nekim procjenama u Hrvatskoj trenutačno radi od 80 do 100 tisuća stranih radnika, što je pet-šest posto ukupne radne snage u ovoj godini. Usporedbe radi, u Sloveniji strani radnici čine oko 16 posto udjela radne snage, a taj udjel, prema sadašnjim prognozama, Hrvatska bi mogla i daleko premašiti do 2030. godine.

No upravo zbog rasta plaća i približavanja standardu Europske unije, neki se poduzetnici nadaju da bi se dio radnika mogao i vratiti s privremenog rada u inozemstvu.

image

Marin Štenglin

foto Ratko Mavar
– Na tržištu rada i dalje nedostaje veći broj kvalificirane radne snage. Dio potreba za njom i sljedeće će se godine djelomično popuniti stranim radnicima, a vjerujem i da ćemo vidjeti da će se dio radne snage na privremenom radu u inozemstvu početi vraćati – uvjeren je Marin Štenglin, član Uprave Alfa stan grupe, koja sama ne zapošljava strane radnike, ali njezini podizvođači iz godine u godinu povećavaju njihov broj.

Mnogo logističkih problema

Kao i u građevinskom sektoru, radnici iz inozemstva već su uobičajeni u turističkom sektoru. A to sa sobom donosi brojne logističke, ali i druge probleme.

image

Dino Sokol

– Od ukupnog broja radnika mi oko 20 posto zapošljavamo iz inozemstva. Većim dijelom riječ je o radnicima iz regije, ali u zadnje vrijeme, zbog nedostatka radne snage, i mi imamo dio osoblja iz trećih zemalja. S obzirom na to da je riječ o osobama koje dolaze iz drugih mjesta, nužno im je osigurati smještaj, a kad već govorimo o izazovima, jedan od njih svakako je i to da, nakon što osigurate radnika iz inozemstva, nerijetko vrlo brzo ode iz Hrvatske – ispričao je Dino Sokol, izvršni direktor Sunce hotela, koji u idućoj godini očekuje nastavak dosadašnjih trendova – pritisak na rast plaća zbog rasta minimalne plaće i kolektivnog pregovaranja te sve veći uvoz radne snage.

– Naravno da rast troškova zaposlenih predstavlja izazov, a hoćemo li povećavati cijene i koliko ili će rast troškova ići nauštrb profita uvelike će ovisiti o situaciji na tržištu – rekao nam je Sokol.

Rješenje dolazi iz Norveške

Sve veće probleme s radnom snagom, i to ne samo u smislu rasta plaća već i motiviranosti, ima i tvrtka Kanaan, a planira ih također riješiti uvozom. Doduše, umjesto Nepalu, Indiji i Kini, on se okreće Norveškoj, otkud planira uvesti robote.

image

Zvonko Popović

foto Ratko Mavar
– Još uvijek nisam zapošljavao strance i nastojao sam pronaći lokalnu radnu snagu, ali trendovi koje vidim nimalo mi se ne sviđaju. Mladi su ljudi prilično nezainteresirani i sve manje motivirani. Sve je teže pronaći kvalitetne radnike, tako da sada imamo opciju – ili zapošljavati strance ili kupiti robote. Trenutačno pregovaramo o kupnji robota, koji bi zamijenili radnike na pakiranju. Jedan robot mijenja dva radnika, a s obzirom na to da imamo četiri smjene, u konačnici će zamijeniti osam radnika u proizvodnji. Investicija u jedan robot iznosi 250 tisuća eura, ali kada izračunate današnje troškove rada, jasno je da se ta investicija isplati već u dvije godine – pojasnio je Zvonko Popović, vlasnik Kanaana, te više puta naglasio da trenutačno ne vidi drugo rješenje.

Kanaan je i ranije robotizirao dio proizvodnje, a s novom nabavkom ukupno će imati sedam robota, čime će segment u proizvodnji u kojem je potrebno najviše rada, pakiranje, u potpunosti pokriti mehaničkom radnom snagom.

– Ove smo godine plaće povećavali od 20 do 25 posto i sigurno da ćemo ih dizati i sljedeće godine. Konačni rezultat rasta tih i svih drugih troškova je da više nećemo biti konkurentni u odnosu s istočnim zemljama. Zbog brojnih propisa, normiranja, rasta cijene radne snage, energenata te visokih poreza Europa postaje sve manje konkurentna – pesimističan je Popović.

Izmjene Zakona o strancima

Prema analizi Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije, Hrvatska je prema visini prosječne bruto plaće u prvom tromjesečju 2023. godine izbila na treće mjesto među novim članicama Europske unije, pa su veće prosječne plaće imali samo Slovenci i Česi. U usporedbi sa zemljama regije, prosječna hrvatska neto plaća za četvrtinu je manja od slovenske, ali i za trećinu veća od one u Srbiji. Situacija je nešto lošija za Hrvate pogleda li se minimalna plaća – Hrvatska je u sredini ljestvice novih tranzicijskih članica Europske unije. Veću minimalnu bruto plaću imaju Slovenija, Litva, Poljska, Češka i Estonija, ali najavljeno visoko povećanje ‘minimalca‘ u 2024. godini na 840 eura bruto vjerojatno će promijeniti taj redoslijed.

Za mnoge industrijske grane tako velik rast cijene rada predstavlja rizik za poslovanje, osobito industriju, koja je ionako već jako opterećena nužnošću zelene transformacije. S obzirom na napetu situaciju na tržištu rada, koja se očituje i u rezultatima anketa, pa tako primjerice 68 posto anketiranih na portalu Moj posao najavljuje promjenu radnog mjesta u sljedećoj godini, jedino rješenje koje se trenutačno nameće je povećanje uvoza radne snage. Kako bi se to još više olakšalo u budućnosti, u pripremi su izmjene Zakona o strancima, prema kojima bi se dozvole za boravak i rad odobravale na tri umjesto dosadašnje jedne godine. Tim izmjenama navodno se predviđa da se određeni broj stranaca u Hrvatsku useljava na osnovi posebne Vladine odluke te da mogu sami nakon dolaska tražiti posao, što do sada nije bio slučaj. Ta posebna Vladina odluka sadržavala bi broj useljenika koje Hrvatska želi primiti, uz naravno ispunjavanje određenih kriterija i uvjeta za takve radnike, ali javnosti još nisu poznati detalji ni o njihovu broju ni spomenutim uvjetima.

Produljiti dozvole za rad

Za olakšavanje zapošljavanja radnika glasno se zalaže i HUP, a među njegovim prijedlozima, osim produljenja dozvole za rad s jedne na tri godine, nalazi se i proširenje liste deficitarnih zanimanja za koja nije potrebno provesti test tržišta rada, pojednostavnjenje administrativnih postupaka pri izdavanju radnih dozvola te smanjenje retroaktivne uplate zdravstvenog osiguranja HZZO-u za posljednjih dvanaest mjeseci tijekom kojih strani radnici uopće nisu boravili u Hrvatskoj.

Paralelno s izmjenama Zakona o strancima, u Ministarstvu unutarnjih poslova aktivni su i na izradi strateškog dokumenta o imigracijskoj politici, što je jasan pokazatelj da će se kronični nedostatak radne snage u građevinarstvu, turizmu, ugostiteljstvu, trgovini i procesnoj industriji sve više rješavati uvozom strane radne snage. Pitanje je hoće li to pomoći smanjenju napetosti na tržištu rada. Ono što je trenutačno sigurno je da će najavljeno odrješenje kese državnog proračuna u sljedećoj godini dodatno potpiriti ionako nemali pritisak na rast plaća.

19. srpanj 2024 13:40