‘;
Suvlasnici i osnivači jedne od prvih hrvatskih IT kompanija Borivoj Sirovica i Boris Vuković dio su vlasništva nad tvrtkom predali u ruke dvadesetak zaposlenika. Proces nije završen – i drugi zaposlenici mogu postati suvlasnici inventivnog Infoarta koji je još prije trideset pet godina prepoznao potencijale informatike i digitalizacije, gradio platforme za plaćanje parkiranja i lakše poslovanje, a sada i pojednostavnjuje javnu nabavu
Pokušajte čisto iz zabave nekomu iz generacije Z postaviti pitanje o tome kako je tehnologija izgledala prije no što su oni rođeni i bez dvojbe ćete dobiti odgovore koji će vas opisom više podsjetiti na srednji vijek nego vašu mladost. IT je za njih, kao i svijet koji poznaju, počeo postojati oko 2000. godine. Ako spomenute osamdesete, jamačno ćete zaraditi blijedi pogled. Iako iz perspektive današnjih mladaca to vrijeme u kontekstu informatičkih tehnologija izgleda kao razdoblje dinosaura, upravo tada korijenje su pustili prvi hrvatski IT pioniri.
Ovo je priča o njima i zagrebačkoj tvrtki koja je svoj uzbudljivi put započela baš u to vrijeme, kada su se u bivšoj državi osnivale prve privatne tvrtke. Potkraj 80-ih godina prošlog stoljeća sve je počelo radom jednog studenta, tek budućeg programera, Borisa Vukovića, koji je pod kapom autorske agencije izrađivao poslovne aplikacije. Tada se udružio s kolegom Borivojem Sirovicom, koji je bio zadužen za vođenje posla i prodaju.
Tako je rođen Infoart, tvrtka koja se od svojih početaka zasnivala na izradi različitih softverskih rješenja. Radili su s nekim gigantima tog vremena. Primjerice, poznati Agrokomerc iz Velike Kladuše dao im je posao izrade softvera za obračun plaća za svojih 15.000 radnika. Tada je to bio golem posao, svakoga dana u mjesecu obrađivale su se plaće za drugi OUR. A detalj koji se svakako mora spomenuti jest da su svojedobno bili i registrirani kao IBM-ov lokalni partner pod rednim brojem 001!
Od studentske prakse do CEO-a
Jednako kao što su potkraj 80-ih prepoznali potencijal informatike i digitalizacije, tako su i u godinama koje su slijedile širili se i prilagođavali novim trendovima i tehnologijama. O prošlosti i budućnosti te tvrtke koja ove godine slavi 35. rođendan razgovarali smo s izvršnim direktorom Marijem Hegedüsom, koji je u Infoartu zaposlen već dvadeset jednu godinu.
– Kao apsolvent ekonomije, informatički smjer, došao sam na praksu u Infoart. Nakon dva tjedna ponuđen mi je stalni posao i, evo, još sam tu – počinje član Uprave tvrtke koja trenutačno zapošljava šezdesetak ljudi i još desetak studenata.
I mnogi drugi današnji zaposlenici u tvrtku su došli na jednak način zato što Infoart ima razrađenu ljetnu studentsku praksu i sustav mentorstva. O dobrome glasu tvrtke svjedoči i to da su u njoj ove godine odradili intervjue i selekciju s čak stotinjak FER-ovih studenata.
Osim toga što se studentska praksa poslije najčešće pretvori u stalni posao, za rad u Infoartu postoji još jedna dodatna, itekako primamljiva motivacija.
– Suvlasnici i osnivači kompanije Sirovica i Vuković u jednom trenutku odlučili su dio vlasništva tvrtke predati u ruke dijelu zaposlenika koji su već dugo u njoj i koji su svojim radom pridonijeli Infoartovu razvoju i rastu. Tako je dvadesetak zaposlenika postalo suvlasnicima tvrtke. Proces nije završen, nego u skladu s internim pravilima i drugi zaposlenici mogu postati suvlasnici. Dodjeljivanje udjela u kompaniji također je jedan od načina zadržavanja najkvalitetnijih ljudi u tvrtki, koji osim što imaju programerske vještine, raspolažu specifičnim znanjima iz poslovne domene. To je i dodatni poticaj za ostvarivanje što boljeg rezultata jer se, naravno, dio dobiti isplaćuje kao dividenda, a dio se dalje investira – ispričao je Hegedüs, koji je tijekom razgovora više puta istaknuo da su ljudi najveća snaga i resurs tvrtke, jer bez njih nema ni proizvoda ni poslova s klijentima.
– Poslove u privatnom sektoru često dobivamo preko preporuke, ali ne samo zbog samog softvera koji nudimo nego i odnosa naših ljudi prema klijentima – objasnio je Hegedüs.
Može i bez ekselica
Dok prelistava stare fotografije i s nama dijeli uspomene na dosadašnje poslovne uspjehe, objašnjava nam i kako je u IT-u neprestana, gotovo svakodnevna utrka za inovacijama i poboljšanjima. Zub vremena u toj branši nagriza nešto što je još jučer bilo novost, pa se konstantno mora ulagati u prilagođavanje aplikacija novim tehnologijama i korisničkim zahtjevima.
Prepoznavši potrebe tržišta, nedavno su u suradnji s tvrtkom Temporis savjetovanje razvili aplikaciju Jednostavna nabava koja optimira i pojednostavnjuje proces nabave. Iako vrijednost jednostavne javne nabave u Hrvatskoj iznosi oko 1,6 milijardi eura, na tržištu do sada nije bilo aplikacije koja je namijenjena isključivo za taj segment.
– Pokazalo se da na tržištu ne postoji takvo cjelovito moderno rješenje koje omogućuje da se u jednom sustavu vode svi procesi, postupci i dokumentacija vezana uz jednostavnu javnu nabavu – planiranje, obvezni procesi u postupku javne nabave, ugovori i narudžbenice, što su prepoznali naši partneri, koji se inače bave ovim poslovima te imaju i portal Bilten javne nabave. U suradnji s njima napravili smo zaista odličnu aplikaciju (što potvrđuje veliki interes, koji se pokazao od travnja kada smo počeli predstavljanje), koja je ponajprije fokusirana na javni sektor, bilo da je riječ o malim bilo velikim ustanovama. Time objedinjavamo sve informacije na jednome mjestu i olakšavamo cijeli proces klijentima. Recimo to laički, pomažemo ljudima da se liše nepreglednih tablica u Excelu te da se cijeli proces digitalizira, pojednostavni i ubrza. Konačni proizvod kao rezultat pruža transparentnost i olakšava planiranje, radi prema principu usluge u oblaku i mjesečne pretplate. Zamislite sve te škole, vrtiće, staračke domove, županijske uprave za ceste i niz sličnih organizacija te koliko njima takva aplikacija može olakšati proces nabave – naveo je Hegedüs i dodao da se spomenuta aplikacija može prilagoditi i individualnim potrebama privatnog sektora.