Za digitalizaciju javne uprave važni su partneri iz privatnog sektora

Američka gospodarska komora u Hrvatskoj je održala danas sedmo izdanje konferencije na temu digitalne transformacije Hrvatske na kojoj se razgovaralo o značaju umjetne inteligencije, kibernetičkoj sigurnosti i digitalnoj konkurentnosti.

Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica AmChama, istaknula je da AmChamov Odbor za digitalnu ekonomiju već dugi niz godina radi na preporukama u području umjetne inteligencije, podatkovnog gospodarstva, kibernetičkoj sigurnosti te strateškog pozicioniranja hrvatske IT industrije. Napomenula je i da su tehnološki ciklusi danas sve kraći.

– Nekad je televiziji trebalo 13 godina da dosegne prvih milijun korisnika. Internetu je to uspjelo za sedam godina, Facebooku za oko deset mjeseci, a ChatGPT-u u tek nekoliko dana. Vjerujem da smo svi svjesni velikih koristi koje umjetna inteligencija danas donosi u privatnom i poslovnom životu, od boljeg korisničkog iskustva, veće transparentnosti i učinkovitijih poslovnih procesa, pa sve do značajnih ušteda. No, osim koristi, danas ćemo se baviti i pitanjem ravnoteže između regulacije i inovacije. Ključno je pitanje: kako održati poticajno inovacijsko okruženje, a pritom minimizirati moguće rizike – rekla je Doko Jelušić u uvodnom dijelu konferencije.

Bolje usluge javne uprave za građane i poduzetnike

Rina Musić, predsjednica Vijeća upravitelja AmChama, kroz svoj je govor naglasila da su digitalna transformacija javne uprave, poslovnog sektora i društva u cjelini od ključne strateške važnosti za daljnji razvoj Hrvatske.

– Vjerujemo da Hrvatska može i treba aktivnije doprinositi u procesu oblikovanja politika i regulatornog okvira po pitanju AI-ja i na europskoj razini – naglasila je Musić.

Ministar Damir Habijan naveo je u video obraćanju nekoliko ključnih ciljeva digitalne tranformacije koja je postala dio portfelja Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Kao jednu od novina je spomenuo povezivanje sustava e-notar sa sudskim registrom s kojim bi se poduzetnicima omogućilo lakše upisivanje i promjenu podataka u registru te kojom bi se smanjili administrativni troškovi. Najavio je i poboljšanje korisničkog pretinca na platformi e-građani za usluge dostave dokumenata.

Ministar je spomenuo i značaj transponiranja EU Uredbe o umjetnoj inteligenciji te naglasio kako je nužno pronaći ravnotežu između zaštite korisnika i sigurnosti njihovih podataka te poticanja istraživanja i razvoja. Dodao je i da je u tijeku izrada Nacionalnog plana razvoja umjetne inteligencije te pratećeg Akcijskog plana kojim će lakše i agilnije pristupiti rastućem razvoju umjetne inteligencije u nadolazećem razdoblju.

– Digitalna transformacija za nas znači razvoj javnih servisa koji se prilagođavaju korisnicima, a ne obrnuto. U tom procesu ključni su partneri iz privatnog sektora, s kojima zajedno otvaramo prostor za primjenu novih tehnologija poput umjetne inteligencije – ne kao trend, već kao alat za bolju i učinkovitiju javnu upravu koja je na usluzi građanima i poduzećima – istaknula je Ivana Nagy, načelnica sektora za digitalno gospodarstvo iz Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.

Predsjednik Vijeća HAKOM-a Tonko Obuljen istaknuo je da se uloga HAKOM-a kao regulatora digitalnih usluga značajno proširila u posljednjim godinama, posebno s implementacijom europskih regulativa poput DSA, DMA i AI akata.

– Riječ je o novoj i zanimljivoj ulozi, za koju ni mi sami još nismo u potpunosti svjesni svega što ona obuhvaća. Ono što je sigurno jest da zahtijeva intenzivnu suradnju s nizom drugih tijela. Posebno bih istaknuo da smo tijekom nedavnih izbora – predsjedničkih, parlamentarnih i lokalnih – po prvi put imali dežurstvo u HAKOM-u vezano uz potencijalne prijave nedopuštenog ili lažnog sadržaja na platformama. Dobra vijest je da smo prošli vrlo dobro. U posljednjem izbornom ciklusu zaprimljena je samo jedna prijava, koja je odmah proslijeđena relevantnoj platformi. S njima smo uspostavili kvalitetnu komunikaciju i razvili operativne kontakte, a povezali smo se i s DIP-om. Pred nama su još daljnji koraci u suradnji s drugim institucijama u provedbi Akta o digitalnim uslugama – poručio je Obuljen.

Krajem godine očekuje se i Komisijin prijedlog novog Akta o digitalnim mrežama (DNA) koji bi trebao, između ostaloga, pojednostavniti regulaciju elektroničkih komunikacija, dodao je Obuljen.

Značaj kibernetičke sigurnosti

Na panel-raspravi 'Konkurentnost kroz digitalizaciju' sudjelovali su, uz Ivanu Nagy, i Alexis Evangelou, direktor za proizvode i rješenja za Europu u kompaniji Iron Mountain, Mislav Galler, član Uprave i glavni komercijalni direktor Telemacha Hrvatska, Tina Mirčeta, viša savjetnica za poslovni razvoj usluga za jugoistočnu Europu u Mastercardu, Blanka Zubalj, direktorica sigurnosti u RBA, te Ana Kovačević, direktorica specijaliziranih osiguranja i reosiguranja u Marshu Hrvatska.

Panelisti su se složili da sve veća digitalizacija poslovanja doprinosi većoj izloženosti kibernetičkim prijetnjama te su istaknuli kako se značaj kibernetičke sigurnosti mora podići na višu razinu.

U Telemachu svoju ulogu u procesu digitalizacije, kao preduvjeta za razvoj industrije i društva u cjelini, shvaćaju vrlo ozbiljno, istaknuo je to Galler.

– Kroz ulaganja u modernu infrastrukturu, u mreže budućnosti poput optičkih mreža velikih kapaciteta i 5G mreže vrlo niske latencije, stvaramo temelj i postajemo krvotok digitalne transformacije. Posebnu pozornost posvećujemo temi sigurnosti, osobito kibernetičkoj. Unutar kompanije razvijamo snažnu sigurnosnu kulturu, kako bismo zaštitili ne samo sebe, nego i naše korisnike. Svjesni smo da nas u budućnosti čekaju još veće prijetnje i zato ovu temu stavljamo među najviše prioritete – rekao je Galler.

Kao predstavnica brokera u osiguranju i reosiguranju, Kovačević je navela podatke iz Global Risk Reporta, koji se već 20 godina izrađuje u suradnji s World Economic Forumom i koji je početkom godine predstavljen u Davosu. Prema tom izvještaju, kibernetički rizici svrstani su među pet najvećih globalnih rizika, i kratkoročnih i dugoročnih.

– Danas razgovaramo upravo o tim rizicima i načinu kako se s njima nositi. Na međunarodnom tržištu osiguranja i reosiguranja trenutno vlada tzv. soft market, što znači da su premije niže, konkurencija velika, a kapaciteta ima dovoljno, stoga je sada idealan trenutak za ugovaranje pokrića od kibernetičkih rizika – poručila je Kovačević.

Na drugoj panel-raspravi 'Oblikovanje digitalne budućnosti' sudjelovali su, uz Tonka Obuljena i Boris Petrušić, voditelj za Hrvatsku i voditelj klastera za cloud u Oracleu, Patrik Tovaryš, voditelj za javne politike za srednju i istočnu Europu u Meti, te Tomislav Vračić, viši voditelj poslovnih programa u Microsoftu.

Na panelu su istaknuli važnost podizanja digitalne zrelosti cjelokupnog gospodarstva u kontekstu jačanja konkurentnosti. Sudionici su pozdravili najavljenu simplifikaciju regulatornog okvira Europske unije u području digitalnih politika.

Vračić je istaknuo je da povodom 50 godina od osnutka Microsofta pokreću niz inicijativa za korisnike u Europskoj uniji.

– Danas se velik dio naših napora u Europi odnosi na ulaganja u infrastrukturu, kako bismo omogućili korisnicima korištenje rješenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji. Dosad smo realizirali oko 20 milijardi dolara investicija. Posebnu pažnju posvećujemo i kibernetičkoj sigurnosti Europe kroz suradnju s NATO-om te konkretnu pomoć Ukrajini, u koju smo do sada uložili više od 500 milijuna dolara za kibernetičku obranu i digitalnu otpornost – rekao je Vračić, dodajući da Microsoft korisničke podatke ne koristi u marketinške ili druge svrhe te unatoč geopolitičkim izazovima ostaje posvećen transatlantskim savezima i ulaganjima u Europi.