‘;
Istina je da poduzetništvo često ne uključuje ništa glamurozno ili čak ugodno. Osoba koja se odluči na takav život jest ona koja može danima, mjesecima ili godinama puzati kroz blato birokracije i neplaćenih faktura, stavljati druge na prvo mjesto i žrtvovati razne privatne odnose ne bi li stvorila tvrtku koja stabilno posluje i zauzvrat nudi dobar život
Kako izgleda dan u životu poduzetnika? Buđenje u pet ujutro, nakon čega slijedi 30 minuta meditacije i joge. Kuhar vam priprema doručak s pet zvjezdica, a nakon toga idete na svoj prvi podcast u danu. Barem se tako čini poduzetništvo kad ga predstavljaju stotine tisuća trenera i gurua na društvenim mrežama koji uzdižu bezbrižan i savršeno posložen život vlasnika tvrtke. Ipak, ako ste se ikada okušali u poduzetništvu ili ste i dalje vlasnik tvrtke, itekako ste svjesni da je istina vođenja vlastitog biznisa daleko od bezbrižnog trčkaranja cvjetnim livadama. Istina je da poduzetništvo često ne uključuje ništa glamurozno ili čak ugodno. Osoba koja se odluči na takav život jest ona koja može danima, mjesecima ili godinama puzati kroz blato birokracije i neplaćenih faktura, stavljati druge na prvo mjesto i žrtvovati razne privatne odnose ne bi li stvorila tvrtku koja stabilno posluje i zauzvrat nudi dobar život. Put je to pun zamki koje ne može svatko preskočiti, ali na domaćem tržištu lako se naiđe na one koji to godinama uspješno rade.
– Prva je zamka da možda nudiš proizvod ili uslugu za kojima nema potrebe na tržištu, ali rekla bih da se to rjeđe događa. Golem problem može biti ako ne razumiješ osnove financija prije nego što kreneš u biznis. Ljudi pokrenu biznis i ne vide da će za tri mjeseca ostati bez gotovine. Biznisi često propadnu i jer se osnivači ne bave dovoljno prodajom, jer ne znaju naći i zadržati dobre zaposlenike, jer ovise o jednom klijentu koji otkaže ugovor... Postoji mnogo načina na koje biznis može propasti – tvrdi Matija Nakić, suosnivačica i izvršna direktorica Farseera, tvrtke koja stoji iza istoimenog alata za financijsko planiranje i analitiku.
Razumjeti problem
Objašnjavajući zamke u kojima se novopečeni poduzetnici mogu naći, Nakić dodaje da je ključno razumjeti problem, ali i klijente. S obzirom na to da je u ovom slučaju riječ o tvrtki koja razvija svoj alat, to je uvijek iterativan proces u kojem vas svaki klijent čini boljim jer morate kontinuirano poboljšavati proizvod i procese. Vrlo je važna i strategija.
– Strategija ovisi o fazi. Prva je faza bila traženje product-market fita. Tu je bilo najvažnije shvatiti kojoj vrsti korisnika donosimo najviše vrijednosti. Sad smo u drugoj fazi, u kojoj paralelno s proizvodom gradimo prodajne i marketinške kanale i testiramo što najbolje pali. U prvoj i drugoj fazi jako je važno eksperimentiranje i učenje. I taj loop mora biti jako brz. Treća je faza skaliranje. To je čista egzekucija. Vrsta ljudi koje zapošljavamo također ovisi o fazama razvoja kompanije – objašnjava Nakić.
I pribavljanje kapitala jedan je od najvećih izazova za nove poduzetnike. Banke često zahtijevaju snažna jamstva, investitori su opravdano oprezni, a državne poticaje i EU fondove prati složena administracija, zbog čega mnogi odustaju prije nego što uopće dobiju priliku za financiranje. Ipak, postoje domaće tvrtke koje danas zapošljavaju stotine ljudi, a financirale su se privatnim kapitalom osnivača.
– Ideja za ulazak u poduzetničke vode došla mi je za vrijeme studiranja jer mi je omogućila da zaradim za stvari koje su bile izvan studentskog proračuna. Slobodno vrijeme najprije sam provodio radeći fizičke poslove koji su bili umjereno plaćeni. Prvi ozbiljniji novac zaradio sam izradom internetske stranice za prijatelje i susjede. Internet je bio novost i postojeći biznisi nisu bili svjesni da na taj način mogu predstaviti svoje usluge. Bio sam ponosan kad sam nakon izrade jedne internetske stranice zaradio za prvi laptop i radni stol. Razvijali smo onoliko koliko smo mogli. Novac od izrade internetskih stranica preusmjeravali smo u server za vlastiti projekt. Prihodom koji smo imali na internetskoj stranici poslije smo se koristili za razvoj aplikacija koje su prvih godina bile čisti minus, ali vjerovali smo da je to budućnost. Mogli smo brže rasti s investicijom, ali taj potencijalno brži rast mogao nas je i stajati pogrešnih odluka donesenih nabrzinu – otkriva Ivan Bešlić, CSO i suosnivač Sofascorea, globalne aplikacije za praćenje sportskih rezultata sa sjedištem u Zagrebu.
O čestim zamkama, ali i prednostima poduzetništva razgovarali smo s Ivanom Bešlićem, Matijom Nakić, Jadrankom Boban Pejić, Matom Jankovićem i Stefanom Petrovićem. Cijela tema broja dostupna je u tiskanom i digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.