Zašto će vam idući mobitel biti skuplji, i što s tim ima Nvidia?

Koliko će vas koštati idući pametni telefon? Bit će skuplji, to je sigurno, a kriva je naravno, umjetna inteligencija. Danas AI 'jede' iste čipove i memorije kao pametni telefoni, a prednost je dana AI-ju i podatkovnim centrima.

Tehnološki divovi posljednjih godina troše stotine milijardi dolara na infrastrukturu, a ta ista infrastruktura počinje istiskivati 'obične' uređaje iz lanca opskrbe. Čipovi, memorija i diskovi koji su godinama bili podrazumijevani odjednom postaju skupa i rijetka roba, a to znači da pametni telefoni, laptopi i drugi uređaji također poskupljuju.

Analitičari upozoravaju da AI infrastruktura već sad guši lance opskrbe, a Nvidijin najnoviji zaokret u odabiru memorije prijeti dodatnim skokom cijena i mogućim nestašicama uređaja koje svakodnevno koristimo.

AI podatkovni centri gutaju resurse

AI podatkovni centri koje grade Google, Microsoft, Alibaba i ostali više nisu 'samo još jedan IT projekt', nego golemi industrijski pogoni koji gutaju struju, opremu i novac. Riječ je o investicijama teškim stotine milijardi dolara, složenim sustavima koji počivaju na specijaliziranim grafičkim procesorima (GPU-ovima) i ogromnim količinama memorije i pohrane. Problem je u tome što taj isti lanac opskrbe 'hrani' i ostatak tehnološkog ekosustava.

Naime, isti proizvođači isporučuju čipove za AI servere i za 'obične' uređaje poput pametnih telefona, osobnih računala, konzola, pametnih televizora, a kada se AI segment razbukti, a već je, potrošačka elektronika automatski ostaje u drugom redu.

- Vidimo kako eksplozija potražnje za AI u podatkovnim centrima stvara uska grla na brojnim točkama lanca opskrbe - kaže Peter Hanbury, partner u Bain & Companyju. Ako se to prevede na svakodnevni jezik, znači vrlo jednostavno, ono što danas ode u AI, sutra nedostaje u gadgetima na policama trgovina.

Da situacija nije teorijska potvrđuje i Eddie Wu, izvršni direktor Alibabe. Njegova kompanija istodobno dizajnira vlastite čipove i gradi AI infrastrukturu, pa iz prve ruke vidi gdje sustav puca. Wu otvoreno govori o problemima kod proizvodnje poluvodiča, memorijskih čipova i diskova i tvrdih (HDD) i brzih SSD-ova. Drugim riječima, zagušenje se više ne događa na jednoj karici, nego na većem dijelu lanca.

Usko grlo broj jedan: memorija

Ako postoji komponenta koja je postala 'ključna sirovina' digitalne ekonomije, to je memorija. Posebno DRAM, radna memorija koja se ugrađuje u gotovo svaki uređaj, te njezina najnaprednija varijanta HBM (high-bandwidth memory), ključna za AI akceleratore.

MS Hwang iz analitičke i konzultantske kuće Counterpoint Research objašnjava da proizvođači danas potpuno otvoreno favoriziraju HBM i GPU-ove na račun ostalih vrsta memorije. Logika je jednostavna jer su marže veće, narudžbe stižu od najvećih svjetskih igrača, a potražnja izgleda praktički neiscrpna. U takvom okruženju klasična DRAM memorija za laptope i telefone lako postane drugorazredna.

Brojevi su također brutalni. Counterpoint očekuje da će cijene memorije u četvrtom kvartalu ove godine porasti oko 30 posto, a početkom 2026. dodati još otprilike 20 posto. U industriji u kojoj i mala promjena odnosa ponude i potražnje radi veliku štetu, to je tektonski poremećaj.

- Poremećaji od jedan do dva posto mogu izazvati oštar rast cijena, a trenutačno smo već na oko tri posto. To je vrlo značajno - upozorava Hwang.

Dok memorija poskupljuje, paralelno nastaje drugo usko grlo, a to je pohrana podataka. Hyperscaleri su godinama za svoje podatkovne centre koristili prvenstveno tvrde diskove, klasične HDD-ove. Kako se ti kapaciteti pune, sve se agresivnije okreću SSD-ovima. A SSD-ovi su upravo ono na što se oslanja potrošačka elektronika,  prijenosna računala, konzole, pa čak i skuplji telefoni. Kada veliki igrači u jednom potezu povuku gole količine istih komponenti, manji kupci ostaju s mrvicama.

Zašto se kapaciteti ne povećaju?

Ako je potražnja tako snažna, logično pitanje je zašto industrija ne izgradi još tvornica i ne proširi proizvodne linije. A odgovor je takav da se poluvodička industrija već više puta opeklа zbog vlastitog optimizma, od memorijskog buma 2017. i 2018. do covid 'čip krize' nakon koje je uslijedio nagli pad potražnje i višak kapaciteta, uz ozbiljan udar na cijene i profitabilnost proizvođača.

Ciklusi prekomjernih ulaganja i kasnijeg pada potražnje doveli su do toga da su vodeći proizvođači danas oprezni do boli. Izgradnja napredne tvornice čipova košta desetke milijardi dolara, a od prvog betona do prve serije komercijalnih čipova često prođe dvije do tri godine, pa nitko ne želi riskirati da ulaže u kapacitete koji bi sutra mogli biti nedovoljno iskorišteni.

- Izravni uzrok sadašnje nestašice je nagli skok potražnje za čipovima za podatkovne centre - kaže Hanbury. Proizvođači jednostavno nisu povjerovali najoptimističnijim projekcijama svojih kupaca i nisu na vrijeme investirali u dodatne linije. Sada pokušavaju nadoknaditi propušteno, ali fiziku i rokove izgradnje nije moguće prevariti. Dok se nove tvornice ne završe, višak potražnje pretočit će se u više cijene i povremene nestašice, dodaje.

Zaokret Nvidije

U cijeloj priči jedno ime iskače iznad svih, a to je Nvidia. Kompanija je praktički sinonim za AI čipove i jedan od najvećih svjetskih kupaca HBM memorije. No analitičare posebno brine njezin zaokret prema LPDDR memoriji, takozvanoj Low-Power Double Data Rate tehnologiji.

LPDDR je energetski učinkovitija u odnosu na klasičnu DDR memoriju i upravo zato je postala standard u vrhunskim pametnim telefonima, tabletima, tankim i laganim prijenosnicima te raznim mobilnim i 'edge' uređajima. Drugim riječima, ono što u vašem džepu čini da se uređaj manje grije i dulje izdrži na bateriji.

Nvidia gpu, čipovi, AI čipovi

Nvidia sada u svoje proizvode sve više ugrađuje najnovije generacije LPDDR-a, istog onog koji trebaju Apple, Samsung i ostali premium proizvođači potrošačke elektronike.

- Nvidijin pivot prema LPDDR-u znači da se ona sada pojavljuje kao kupac razmjera velikog proizvođača pametnih telefona, a to je seizmička promjena za lanac opskrbe koji takvu razinu dodatne potražnje ne može lako apsorbirati - upozorava Hwang iz Counterpoint Researcha. Do jučer je LPDDR tržište opsluživao nekolicinu ogromnih, ali relativno predvidljivih kupaca. Danas dobiva još jednoga, jednako gladnog, uz dodatni pritisak AI boom-a u pozadini.

Koliko to stvarno diže cijene uređaja?

Na razini samog uređaja, memorija i pohrana možda nisu najskuplji dijelovi, ali nipošto nisu zanemarivi. Prema procjenama Bain & Companyja, DRAM i storage zajedno čine otprilike između deset i 25 posto ukupnog troška materijala za tipičan PC ili pametni telefon. Ako ti elementi poskupe 20 do 30 posto, ukupni trošak izrade uređaja raste za pet do deset posto. U nekim industrijama to bi prošlo ispod radara, no na tržištu pametnih telefona, gdje su marže stisnute, a kupci osjetljivi na svako poskupljenje, takav pritisak rijetko ostane nevidljiv. Dio rasta progutat će proizvođači, dio distributeri, ali jedan dio, osobito kod skupljih modela, vrlo će vjerojatno završiti u maloprodajnoj cijeni.

- Utjecaj će se početi osjećati vrlo brzo jer su cijene komponenti već u porastu, a taj će se trend vjerojatno ubrzati iduće godine - procjenjuje Hanbury.

Još je neugodniji drugi efekt. Čak i ako ste spremni platiti više, možda jednostavno neće biti dovoljno dijelova.

- Osim rasta troškova postoji i drugi problem, a to je nemogućnost osiguranja dovoljne količine komponenti, što ograničava proizvodnju elektroničkih uređaja - upozorava Hwang. To znači da pojedini modeli mogu kasniti, dolaziti u manjim serijama ili biti dostupni samo na određenim tržištima.

U praksi to znači da će proizvođači morati negdje 'zavući' skuplju memoriju i pohranu. Najjednostavniji način jest da osnovni modeli novih telefona i laptopa dolaze s nešto manje RAM-a ili manjim početnim kapacitetom pohrane nego što je donedavno bio standard, dok se veći kapaciteti sele isključivo u 'Pro', 'Ultra' i druge skuplje varijante. Paralelno s tim, sve je izglednije da će se ciklus osvježavanja modela usporiti.

Što kažu proizvođači?

Prvi signali s terena potvrđuju da upozorenja analitičara nisu pucanj u prazno. Xiaomi, treći najveći proizvođač pametnih telefona na svijetu, već je najavio da očekuje primjetan rast maloprodajnih cijena zbog poskupljenja memorije i pohrane.  Sličan ton dolazi i iz Dell-a. Operativni direktor Jeff Clark na nedavnom je pozivu s investitorima opisao situaciju kao 'neviđeni' rast ulaznih troškova. Kaže da se troškovi nisu pomicali ovakvim tempom otkako pamti, a pritisak osjeća preko gotovo svih vrsta memorijskih čipova i tvrdih diskova..

Neželjeni kolaterali

AI infrastruktura jede neke od tehnološki najnaprednijih čipova na svijetu, ali ih proizvode iste tvornice koje rade i tzv. legacy čipove za mnogo 'dosadnije' industrije. Kako se proizvodni kapaciteti preusmjeravaju prema AI-ju, rizik se prelijeva na cijeli niz sektora. Hanbury upozorava da bi se posljedice mogle osjetiti i u automobilskoj industriji, koja već danas u jednom vozilu ima desetke, pa i stotine čipova. Potom u industrijskoj opremi, koja sve više ovisi o digitalnim kontrolnim sustavima, te u zrakoplovstvu i obrani, gdje kašnjenja u isporuci opreme nisu samo poslovni problem nego i sigurnosno pitanje.

Što je veći dio proizvodnih linija 'zakaparen' za AI podatkovne centre, to manje prostora ostaje za sve ostale. A ti ostali više nisu samo gadgeti za zabavu, nego i automobili, strojevi, sustavi naoružanja.

Umjetna inteligencija danas se prodaje kao univerzalni ubrzivač produktivnosti i budući motor gospodarskog rasta. No ispod velike priče o inovacijama uvijek se krije i vrlo konkretan račun. U ovom slučaju, riječ je o hardverskoj infrastrukturi koja je potrebna da bi AI uopće radio. Dio tog računa platit će tehnološki divovi kroz ulaganja i skuplje kapacitete, dio investitori koji financiraju utrku u podatkovnim centrima. Ali jedan dio, onaj najopipljiviji, završit će kod krajnjih korisnika, u obliku skupljih čipova, memorije i pohrane, što se zatim pretače u skuplje pametne telefone i računala, lošiju dostupnost pojedinih modela te više cijene automobila i industrijske opreme.

AI boom je, ukratko, prestao biti samo digitalna priča o softveru i algoritmima. Ušao je u fizički svijet tvornica, opskrbnih lanaca i kućnih budžeta. Koliko će nas taj račun na kraju koštati, vidjet ćemo vrlo brzo, vjerojatno već kad sljedeći put uđemo u trgovinu po novi mobitel, laptop ili PC.