U gotovo trideset posto hrvatskih tvrtki vrijednost njihove ukupne imovine manja je od iznosa njihovih obveza, odnosno imaju negativni kapital. Riječ je, kako je izračunao Liderov financijski analitičar i vlasnik Kontera Nikola Nikšić, o 42.241 tvrtki u kojima je 2021. godine u prosjeku bilo zaposleno gotovo 94 tisuće ljudi. Tvrtke s negativnim kapitalom bazen su u kojem, suprotno logici zdrava tržišta, plivaju takozvane tvrtke zombiji, one koje Svjetska banka definira kao kronično slabe, koje ne uspijevaju pokriti svoje troškove kamata tri godine zaredom.
– Pojam ‘poduzeće zombi‘ obično se upotrebljava za označavanje financijski slabijega poduzeća koje teško pokriva trošak kamata, slabo investira, što rezultira njegovom manjom tehničkom efikasnošću. Takva poduzeća obično imaju slabiji potencijal rasta, a ako se njihov broj znatno poveća, to može imati nepovoljne makroekonomske implikacije. Zbog razmjerno široke definicije poduzeća zombija ne postoji jedinstvena metoda za njihovo prepoznavanje, nego akademska literatura predlaže niz različitih pristupa. Njihov udio u hrvatskome gospodarstvu stalno se smanjivao pa je, ovisno o izboru metode prepoznavanja zombija, 2021. iznosio između četiri i 22 posto – tumači stručni suradnik HNB-ove Direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost Bono Beriša.
U procjeni udjela tvrtki zombija u hrvatskom gospodarstvu Svjetska banka mnogo je preciznija. Njezini analitičari barataju podatkom prema kojem je 2020. bilo oko 13 posto takvih tvrtki, koje u ukupnom gospodarstvu sudjeluju s otprilike osam posto prodaje
Međutim, ono što je te godine bila (prije svega) prijetnja ukupnoj gospodarskoj produktivnosti i sporijem gospodarskom rastu, 2023. postaje i prijetnja financijskoj stabilnosti bankarskog sektora. Tvrtke zombiji u Hrvatskoj, naime, tvore oko 25 posto kreditne izloženosti bankarskog sektora prema tvrtkama. A to u uvjetima u kojima snažno i ubrzano rastu kamatne stope unosi novu dimenziju problema na financijsko tržište.
Velik pad gospodarske aktivnosti 2020. i sporiji odlazak tvrtki zrelih za bankrot s tržišta povećao je broj poduzeća sa slabim poslovnim performansama. Dodatno, odlazak postojećih tvrtki zombija s tržišta tijekom pandemijskog razdoblja bio je usporen i linearnim državnim mjerama pomoći gospodarstvu, što je donekle i izazvalo stvaranje novih zombija. To se može vidjeti i iz podataka Državnoga zavoda za statistiku o broju otvorenih stečajeva, kojih je 2020. i 2021. bilo uočljivo manje nego 2019. Tek je lani njihov broj opet porastao pa, iako je bio veći nego 2019., manjak stečajeva iz pandemijskog razdoblja još nije nadoknađen.
Na temelju toga može se pretpostaviti da se udio tvrtki zombija u gospodarstvu u posljednje dvije godine još povećao, a u skladu s time dodatno se povećao i rizik za bankarski sektor, čiji je imunitet na potrese na sve većoj kušnji zato što Europska središnja banka (ECB) inflaciju pokušava zauzdati povećanjem kamata. Prošlog je tjedna šesti put zaredom povećala glavne kamatne stope u eurozoni. S novih 0,5 postotnih bodova rasta središnja kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja sada je dosegnula 3,5 posto i najviša je od listopada 2008. godine.
Kako obrazlaže Beriša, kad se govori o odnosu poslovnih rezultata banaka i kreditiranju poduzeća zombija, važno je razlučiti kratkoročne učinke od dugoročnih. U kratkom roku kreditiranje poduzeća zombija može prividno popraviti kvalitetu odobrenih kredita, a time i poslovne rezultate banaka. No takva poduzeća dugoročno su rizičnija i njihova konačna propast trošak je za banke i obično se povećava s razmjerima kreditne potpore koju su pružile.
– Načelno, snažan porast kamatnih stopa mogao bi djelovati na smanjenje broja poduzeća zombija. Naime, pristup povoljnim uvjetima financiranja, odnosno zaduživanje uz niske kamatne stope, jedan je od čimbenika koji omogućavaju dugotrajan opstanak zombija unatoč njihovim financijskim slabostima. Pritom utjecaj porasta kamatnih stopa donekle ublažava više od 50 posto ugovorenih kredita uz fiksnu kamatnu stopu, pa se može ocijeniti da povećanje kamatnih stopa kratkoročno ne bi trebalo previše pogoditi većinu poduzeća.
S druge strane, provedene simulacije pokazuju da bi samo manji broj niskoprofitabilnih i visokozaduženih poduzeća mogao biti snažnije pogođen učincima rasta kamatnih stopa i težeg pristupa financiranju. Stoga se može ocijeniti da ni poslovanje banaka neće biti znatnije pogođeno eventualnom propašću dijela poduzeća zombija – smiruje bojazni Beriša.
Cijeli članak možete pročitati u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.