Američka tvrtka za upravljanje imovinom Apollo Global Management potpisala je s britanskim energetskim div BP-om ugovor o kupnji udjela u Transjadranskom plinovodu (TAP) za milijardu dolara.
Apollo će postati manjinski dioničar u BP Pipelines TAP Limitedu koji drži 20 posto udjela u TAP-u.
BP želi prodajom imovine pribaviti dvije do tri milijarde dolara do kraja godine, a transakcija s Apollom trebala bi biti zaključena u četvrtom tromjesečju, nakon pribavljanja potrebnih regulatornih dozvola.
Plinovod je gradio konzorcij koji čine britanski BP, azerbajdžanski SOCAR i talijanski Snam s udjelima od po 20 posto, belgijski Fluxys s udjelom od 19, španjolski Enagás sa 16 i švicarski Axpo s udjelom od pet posto.
Ukupna je vrijednost projekta iznosila 3,9 milijardi dolara, prema tvrtki TAP.
Plinovod je dovršen u listopadu 2020. i doprema plin iz polja Šah Deniz II u azerbajdžanskom dijelu Kaspijskog jezera kroz Tursku do granice s Grčkom Transanatolskim plinovodom (TANAP), dugim gotovo 2.000 kilometara.
U Grčkoj TAP transportira plin 550 kilometara dugom dionicom do Albanije, gdje nakon 205 kilometara izlazi na obalu Jadranskog mora i cijevima na potezu dugom 110 kilometara stiže u prihvatni terminal u Italiji.
Projekt bi trebao omogućiti transport 10 milijardi prostornih metara plina godišnje, a u konačnici kapaciteti bi mu mogli biti udvostručeni.
- TAP u roku od 45 do 65 mjeseci može udvostručiti svoj kapacitet i proširiti se, u fazama od po 20 milijardi prostornih metara - rekla je u ožujku 2022. voditeljica komercijalnog odjela Marija Savova.
U planu je i gradnja Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) kojim bi se plin dopremao i u Hrvatsku, a gradi se i krak prema Bugarskoj i Rumunjskoj.
Hrvatska je zainteresirana za gradnju Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP) koji bi se protezao od Hrvatske preko Bosne i Hercegovine te Crne Gore do Albanije i spojio se na TAP, izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković u lipnju prošle godine nakon samita Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) u Podgorici.
- To je jedna od strateških tema i projekata. Hrvatska je za to itekako zainteresirana. Važno je obaviti dodatne konzultacije s Azerbajdžanom i sa svim zemljama koje su na tom pravcu - rekao je tom prilikom Plenković.
Projekt TAP-a podržao je u rujnu 2018. i tadašnji američki ministar energetike Rick Perry, istaknuvši na završetku trećeg samita Inicijative triju mora da je energetska sigurnost ključna za nacionalnu sigurnost.
- To je posebno važno za ovu regiju gdje se zemlje srednje i istočne Europe i dalje suočavaju s izazovima energetske sigurnosti i ovisnošću o jednom opskrbljivaču te ruskom agresivnom postavljanju - rekao je Perry.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu EU je znatno smanjila uvoz ruskog plina i danas najviše plina kupuje od Norveške.