- U godini u kojoj na današnji dan obilježavamo 145 godina od osnivanja tada Kluba inžinirah i arhitektah danas Hrvatskog inženjerskog saveza, naša je pozornost usmjerena prema prostoru kao nacionalnom dobru, koje zahtijeva posebnu obazrivost u korištenju i planiranju razvoja, čemu se na žalost ne pristupa na sustavan način. Na arhitektonskoj i urbanističkoj struci je i odgovornost i zadaća njegove zaštite i unapređenja - istakao je u svom uvodnom govoru dipl. ing. građ. Zdravko Jurčec, predsjednik HIS-a na ovogodišnjem Danu inženjera Hrvatske održanom u organizaciji Hrvatskog inženjerskog saveza (HIS) u suradnji s Akademijom tehničkih znanosti Hrvatske (HATZ) i domaćinstva Grada Zagreba u Gradskoj skupštini Grada Zagreba.
Jurčec je pri tom potvrdio da je ugovor o obnovi Doma HIS-a u Berislavićevoj ulici u Zagrebu potpisan 2. siječnja 2023. s Ministarstvom kulture i medija, čime je započet proces njegove rekonstrukcije.
Četvrta tehnološka revolucija, koja je u tijeku, donosi nam donedavno još neviđena dostignuća za koja još ne znamo kako daleko i kojom brzinom će se razvijati u pozitivnom ili ponekad i u negativnom smislu, napomenuo je prof.dr.sc. Vladimir Andročec, član Uprave HATZ-a.
Nema više održivosti ni sklada
Uloga prostornog planiranja kontinuirano slabi od osamostaljenja Hrvatske te znatan dio prostora izgrađenih u zadnja tri desetljeća nema obilježja održivosti, sklada, funkcionalnosti ni elementarne ljepote. Zastarjeli prostorni planovi ne pružaju više adekvatne odgovore na nove izazove društvenog i prostornog razvoja, naglasio je dipl.ing.arh. Nikša Božić, govoreći o postojećem zakonskom okviru i njegovoj prilagodbi.
Donošenjem Zakona o prostornom uređenju 2013. godine uvedena je reforma sustava prostornog uređenja, koja nije zaživjela do danas te od donošenja zakona nije donesen nijedan plan u najavljenom, a nikad postavljenom novom sustavu odnosno generaciji prostornih planova. Stoga pripadnici planerske struke, upozorio je Božić, kontinuirano traže izmjene zakonodavnog okvira, kako bi se osigurao učinkovitiji sustav prostornog planiranja na najmanje pet prostornih razina u sustavu tzv. pravedne podjele zemljišta prema vlasničkoj strukturi, adekvatan društveni razvoj te osiguranje željene vrsnoće sveukupnog okoliša.
Potrebna veća participacija stanovništva u planiranju
- Brojni dokumenti i razvojne politike EU, koje je i Hrvatska usvojila, obvezuju nas na uspostavljanje načela održivog urbanog razvoja od kojih mnoga iziskuju donošenje novih osuvremenjenih standarda planiranja uz veću raniju participaciju i aktivno sudjelovanje stanovnika. Veliku ulogu pritom ima edukacija budućih stručnjaka, koji na polazištima interdisciplinarnog pristupa, trebaju preuzeti značajnu ulogu u urbanoj obnovi i planiranju budućeg razvoja uz odnosno jasna pravila igre na način da je zajedničko iznad osobnog, poštivanje usvojenih europskih standarda - rekao je prof. emeritus dr.sc.Tihomir Jukić.
- U razdoblju tranzicije, privatizacije, pritisaka kapitala, turistifikacije i gentrifikacije, uloga urbanističke struke u društvu treba biti jača nego ikada radi usuglašavanja različitih interesa u prostoru, očuvanja naslijeđene vrijednosti te ostvarivanja općeg tj. javnog interesa u prostoru. Danas imamo u Hrvatskoj preko 200 različitih strategija razvoja, koje nisu usklađene. Od pristupa ‘od centra prema periferiji‘ danas u svijetu prevladava ‘re-zonski pristup‘ odnosno povezivanje ‘svih sa svima‘ - dodao je Jukić.
Kružno gospodarenje kao relevantan socioekonomski model
Kružno gospodarenje, kao jedan od bitnih čimbenika održivog razvoja, jest socioekonomski model koji razvija mehanizme prevladavanja strukturnih slabosti tradicionalnog linearnog gospodarstva te potiče inovativnost, produktivnost i konkurentnost. Unutar šireg koncepta kružnosti, niša kružnog gospodarenja prostorom i zgradama analizira cjelokupni utjecaj građevina na okoliš, te posljedično na kvalitetu života u njemu.
Ciljevi kružnog gospodarenja prostorom i zgradama su povećanje trajnosti postojećih i novo planiranih zgrada u prostoru i energetske učinkovitosti, primjena obnovljivih izvora energije i smanjenje količine građevinskog otpada, na koji inače otpada čak jedna trećina ukupnog otpada, pogotovo stoga što će do 2050. više od 68 posto svjetskog stanovništva živjeti u gradovima istaknula je doc. Lea Pelivan, dipl. ing. arh. Poseban potencijal za domaći graditeljski sektor nosi u budućnosti rekonstrukcija napuštenih zgrada.
Odgovornost je na planerskoj struci
Primjeri dobre prakse ukazuju na važnost praćenja dinamike te razvijanja urbane fleksibilnosti te prilagodbe modela urbanog planiranja kako bi se gradove učinili ‘pametnima‘, humanijima iotpornijima na nove izazove i klimatske promjene i naravno inkluzivno kvalitetnijim prostorima za život. Među nekim od ključnih aspekata za postizanje održivog prostornog razvoja izdvajaju se urbana obnova i preobrazba brownfield područja, umrežavanje plavih i zelenih površina, posebice kod upijanja viška oborinskih voda, uspostavljanje sustava pristupačnih i sigurnih javnih prostora, osiguravanje jednakosti i priuštivog stanovanja, unapređenje održive mobilnosti, ostvarivanje energetske učinkovitosti, poticanje participacije i naglašavanje urbanog identiteta.
Obalni gradovi počinju razvijati sustave zaštite od plavljenja uslijed porasta morske razine, koji predstavljaju i izazov i priliku. Kod nas se na tome počelo raditi na području Šibenika i Kaštela. Na planerskoj struci, ali i društvu u cjelini, leži odgovornost da ova načela u našim gradovima postanu standard, a ne iznimka, zaključila je.
HIS je ove godine dodijelio priznanje za izuzetna postignuća Hrvatskoj udruzi stručnjaka zaštite prirode i okoliša, te zahvalnicu za financijsku potporu Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske.
