Ukratko
StoryEditor

Dubravko Jagić: Umjetna inteligencija bi trebala biti alat za povećanje sposobnosti policijskih službenika

13. Lipanj 2024.
Dubravko Jagićfoto: DearLeaderJoe
Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata policije Hrvatske (SPH) nedavno je  izabran na još jedan mandat za predsjednika  Sindikata na čijem je čelu već 25 godina.

Poznati ste u hrvatskoj javnosti kao čovjek koji je osnovao prvi sindikat za policijske službenike u Hrvatskoj u 1999. godini.  Što vas je motivirao da organizirate sindikat policije?

- U lipnju 1991. prijavio sam se kao dobrovoljac u policiju, na iznenađenje mojih roditelja koji su tada radili u Njemačkoj i čija su očekivanja oko moje karijere bila drugačija. Oduvijek sam volio raditi s ljudima, pomagati im u teškim situacijama i davati podršku kad im je najpotrebnija. Empatija i socijalna osvještenost su dio mog karaktera i bilo mi je prirodno da se odlučim u vremenu kad se Hrvatska borila za slobodu raditi u policiji. Nikad nisam požalio, ispunjava te posao gdje imaš priliku biti good guy svaki dan, činiti puno dobrih stvari za ljude i zemlju. Radio sam u kriminalističkoj policiji 1999. godine, a tadašnji uvjeti rada za većinu mojih kolega bili su neusporedivo teži, izazovniji nego danas i to u svakom pogledu. U tim poratnim vremenima, bilo je raznih pritisaka i neopravdano teških uvjeta rada, potplaćenosti i nepravdi prema policijskim službenicima. Sindikat policije Hrvatske sam osnovao u okviru Ministarstva unutarnjih poslova  Republike Hrvatske prije 25 godina kao apolitičnu i politički neovisnu interesnu udrugu zaposlenih u MUP-u. Želio sam našu profesiju dovesti na višu razinu, da dobije dignitet koji zaslužuje u društvu.

Što za vas znači biti policijski službenik?

Biti policajac je više od posla, to je poziv koji traži osobni integritet i odgovornost, predanost da uvijek radite za dobrobit zajednice. Suština policijskog rada nije samo u provođenju zakona, već i u čuvanju ponekad osjetljive ravnoteže demokracije i različitih društvenih dinamika. U našem poslu najveća nagrada je najčešće nematrijalna, osjećaj da ste pomogli ljudima, to je ostavština koja uglavnom ne nosi priznanja već osjećaj ispunjenosti.

Kako su izgledali ti počeci, tko su vam bili suradnici s kojima ste izgradili ovu priču?

Početak je bio očekivano težak. Edin Sarajlić, inače dugogodišnji glavni tajnik SPH-a i moj prvi suradnik, pridružio mi se 2001. godine i zajedno smo stvarali strukturu Sindikata, organizirali glavne podružnice u svim županijama, upisivali članove. Edin i ja smo bili svaki dan na putu, obilazili smo cijelu Hrvatsku i naravno u prvim godinama sve smo plaćali svojim novcima, pa čak i kasu uzajamne pomoći. Znali smo voziti više od 500 tisuća kilometara godišnje kako bi obišli sve kolege na terenu. Bio je to intenzivan, žestok terenski rad. U počecima nam je puno pomogao Boris Kunst, predsjednik naše prve sindikalne središnjice. U tadašnjem  MUP-u nisu bili sretni zbog postojanja našeg sindikata, dapače, ideja sindikata u policiji im je bila nezamisliva, tako da se dosta naših kolega kojima smo predložili da postanu povjerenici SPH-a bojalo. Ali uspjeli smo se oduprijeti svim pritiscima i danas, nakon 25 godina Sindikat policije Hrvatske (SPH) ima 22 podružnice diljem Hrvatske, s više od 15 tisuća članova i ujedno je najbrojniji i najjači sindikat u MUP-u, ali i u ostalim državnim službama. Ponosan sam na to.

Što se promijenilo u suradnji Sindikata policije Hrvatske i vaših institucionalnih sugovornika – Vlada i ministarstava u zadnjih dvadesetak godina?

Moja je obaveza uspostaviti kvalitetno socijalno partnerstvo sa svakom Vladom jer dobar i kontinuiran dijalog nas i Vlade je presudan u postizanju socijalnog mira i izradi niza zakona putem kojih ostvarujemo naše ciljeve. Društvena solidarnost i socijalna pravda su temeljne vrijednosti za koje se borimo jer to znači bolje i pravednije društvo, sretniji pojedinci. Ogromna je razlika u odnosima s Vladom, MUP-om i drugim ministarstvima danas i prije 20 godina, počevši od toga da se danas dosljedno poštuju svi pravni akti i kolektivni ugovori kojima se poboljšava položaj zaposlenika.

S kojim ste ministrom MUP-a najbolje surađivali?

Nakon niza ministara koji su uglavnom smanjivali prava zaposlenika u MUP-u, s ministrom Božinovićem imali smo i imamo kvalitetan socijalni dijalog, tako da smo uspjeli dogovoriti poboljšanje uvjeta rada, od nabave odora, naoružanja i opreme. Velik je posao napravljen i u aktivnostima oko ispunjenja uvjeta za pristup šengenskoj zoni, i to bez većeg angažiranja djelatnika ili njihovog premještanja u njima udaljene Policijske uprave. S ministrom Božinovićem uspjeli smo naći rješenja kako pomoći zaposlenicima, tako da su se razgovori, iako dugi i teški,  usmjerili prema pozitivnim rješenjima, koja su kompromisna i legalna, ali su ipak sve strane zapravo na dobitku. 

Zastupate i ostale državne službenike i namještenike u pregovorima s Vladom Republike Hrvatske  oko kolektivnih ugovora?

Da, javnost to uglavnom ne zna, ali mi, kao Sindikat policije Hrvatske osim djelatnika u MUP-u, zastupamo i ostale državne službenike i namještenike u pregovorima s Vladom Republike Hrvatske oko kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike. Dosad smo puno puta pokazali da smo ravnopravan i utjecajan partner svakoj Vladi RH.

Jeste li zadovoljni s postignutim rezultatima Sindikata policije Hrvatske i što planirate dalje?

Zadovoljan sam jer smo se u proteklom razdoblju pozicionirali kao centralni pregovarač u državnim službama i jer smo omogućili porast prava u kolektivnom ugovoru, i u konačnici rast primanja kroz rast osnovice temeljem novog sustava plaća i kolektivnog ugovora. Postigli smo da policijski službenici imaju plaće veće od tisuću eura i da smo vratili određena prava koja su im bila oduzeta. Primjerice, policajac koji radi na terenu, uz prekovremene sate i noćne smjene može zaraditi preko 1500 eura. Naš je cilj bio i ostao isti, u fokusu nam je naš član zaposlenik MUP-a i državnih službi i borit ćemo se da su oni zadovoljni svojom plaćom, položajem i statusom u društvu. Želimo da policijski službenici imaju dobro mentalno zdravlje i podržavamo programe psihološke pomoći policijskim službenicima i njihovim obiteljima koji su sudjelovali u traumatskim situacijama. Pojačali smo suradnju s Institutom za javnu upravu na čelu s prof. dr. Ivanom Koprićem s kojim smo proveli dva EU projekta, a tiskali smo i nekoliko knjiga iz područja naše struke koje obrađuju teme zanimljive i korisne za naše članove. Planiramo i značajan upgrade, proširenje raznih vrsta pogodnosti u postojećem Klubu lojalnosti SPH-a, koji već ima značajne pogodnosti za naše članove iz područja bankarsko - financijskih usluga, kao što su krediti i osiguranja, auto industrije itd. - na nova područja obrazovanja, zdravstvenih usluga i turizma, da nabrojim samo nekoliko njih. Posebno me veseli ekskluzivna suradnja koju smo dogovorili s Crnim Jajem. 

Kako vidite ulogu umjetne inteligencije u radu policije?

Umjetna inteligencija je alat u nastajanju koji nesumnjivo ima potencijal postati važan dio moderne policije. Već se koriste neki zanimljivi oblici prediktivne analitike za prevenciju kriminala. Međutim ključno je da nađemo balans između inovacija i zaštite prava i privatnosti građana. Vjerujem da moramo implementirati samo etičke i pouzdane umjetne inteligencije u aplikacijama. Upotreba AI u policiji treba biti transparentna i odgovorna i isključivo u funkciji povećanja javne sigurnosti bez kompromitiranja vrijednosti za koje se zalažemo.

Bojite li se da će umjetna inteligencija ugroziti radna mjesta policijskih službenika?

Opravdana je zabrinutost da bi umjetna inteligencija mogli utjecati na radna mjesta i to je nešto što shvaćamo ozbiljno. Umjetna inteligencija bi trebala biti alat za povećanje sposobnosti policijskih službenika, a ne za njihovu zamjenu. Bit rada policije duboko je ukorijenjena u ljudskoj prosudbi, empatiji i interakciji sa zajednicom, a to su sve kvalitete koje umjetna inteligencija ne može imati. Umjetna inteligencija može rješavati zadatke koji se ponavljaju, pa čak i predvidjeti obrasce zločina, što sve može osloboditi naše službenike da imaju više vremena za angažman u zajednici. Vodimo računa o potrebi stalnog učenja i prilagodbe. Kako će se umjetna inteligencija sve više integrirati u naše operacije, predani smo obuci naših kolega u novim tehnologijama, osiguravajući da imaju vještine potrebne za poslove sutrašnjice. Naš je cilj koristiti umjetnu inteligenciju odgovorno i etično kako bismo Hrvatsku učinili sigurnijom, bez zamjene naših predanih službenika koji služe zajednici.
15. srpanj 2024 10:22