Sporazum Europske unije sa zemljama Mercosura (Brazil, Argentina, Paragvaj i Urugvaj) prije desetak dana potvrdila je Europska komisija, no time priča još nije završena. Još čeka dvotrećinsku ratifikaciju u Europskom vijeću, a kao što smo pisali, i u Vladi premijera Andreja Plenkovića postoje podjele oko toga kako će se Hrvatska postaviti. Za sada se zna da se Sporazumu protive Francuska i Poljska, a snažno ga podržavaju Njemačka i Španjolska.
Hrvatsko Ministarstvo poljoprivrede nije pristalica Sporazuma (vidjet ćemo hoće li promijeniti stav nakon što Hrvatski sabor imenuje novog ministra), za razliku od Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Protiv je i Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) koja je danas pozvala zastupnike u EU parlamentu da stanu u zaštitu hrvatskih poljoprivrednika. Od EU parlamentaraca HPK traži da razmotre zabrinutost poljoprivrednika i poduzmu korake za sprečavanje negativnih posljedica trgovinskih sporazuma sa zemljama Mercosura, ali i Ukrajine te značajnog potencijalnog utjecaja na hrvatski poljoprivredni sektor, kao i Europske unije.
‘U ime obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, članova Hrvatske poljoprivredne komore te Europske organizacije poljoprivrednika Copa-Cogeca, obraćamo vam se zbog trgovinskog sporazuma Europske unije sa zemljama Mercosura. Ovim putem želimo izraziti zabrinutost zbog posljedica koje bi taj sporazum mogao imati na cijeli poljoprivredni sektor‘, stoji u dopisu upućenom europskim parlamentarcima.
Iako se u HPK-u načelno ne protive bilateralnim trgovinskim sporazumima, smatraju da je poglavlje o poljoprivredi, u okviru sporazuma Europske unije i zemalja Mercosura, neuravnoteženo i predstavlja veliku prijetnju za osjetljive sektore kao što su govedarstvo, peradarstvo i šećerna industrija. Navedeni sektori su osjetljivi na tržišne poremećaje, a sporazum to, naglašavaju, ne uzima u obzir na odgovarajući način. Kumulativna procjena utjecaja koju je objavio Zajednički istraživački centar (JRC) ove godine, naglašava negativne trgovinske učinke na osjetljive sektore u poljoprivredi. Osim navedenog, navode u HPK-u, pregovori oko daljnje liberalizacije carina s Ukrajinom dodatno opterećuju hrvatske poljoprivrednike, pa bi i taj sporazum mogao imati ozbiljne posljedice za obiteljska poljoprivredna gospodarstva kojih je u Hrvatskoj oko 160 tisuća.
U HPK ističu kako postoji velika razlika u standardima proizvodnje na poljoprivrednim gospodarstvima između Europske unije i zemalja Mercosura, što se osobito odnosi na korištenje agrokemikalija, poljoprivrednih praksi oko zdravlja i dobrobiti životinja te sigurnosnih standarda u proizvodnji hrane. Osim toga, poljoprivredne prakse u zemljama Mercosura povezane su s opsežnim krčenjem šuma, što potkopava sve napore naših poljoprivrednika oko očuvanja bioraznolikosti i postizanja održivih klimatskih ciljeva.
‘Sporazum bi mogao uzrokovati zasićenost tržišta Europske unije jeftinim proizvodima iz zemalja Mercosura, što bi uzrokovalo značajne gubitke prihoda za domaće poljoprivrednike i kolaps sektora koji je već na koljenima. Na kraju će ispaštati i poljoprivrednici i potrošači. Zbog svega ovoga, molimo vas da razmotrite našu zabrinutost i poduzmete korake za sprečavanje negativnih posljedica ovog sporazuma na poljoprivredni sektor Republike Hrvatske i Europske unije‘, stoji u pismu HPK.
Pismo koje je HPK poslao zastupnicima u Europskom parlamentu (koji odlučuju natpolovičnom većinom) dio je kampanje i europskih poljoprivrednih udruženja koji se protive Sporazumu s Mercosurom i samo potvrđuje da tu priča nije gotova. Do lipnja bi trebalo napraviti pravnu pripremu teksta o kojem će, osim zastupnika u Europskom parlamentu, Sporazum trebalo potvrditi i Vijeće EU-a, to jest države članice. Kvalificirana većina u Vijeću EU-a je najmanje 55 posto država članica u kojima živi 65 posto stanovništva EU-a.