Istraživanje organizacije Social Impact Alliance for Central and Eastern Europe o korporativnoj društvenoj odgovornosti pokazalo je da je 43 posto Hrvata spremno platiti više za proizvode i usluge društveno odgovornih brandova i kompanija, kao i da postoji ogroman filantropski potencijal i u Hrvatskoj te u čitavoj Srednjoj i Istočnoj Europi.
Istraživanje je otkrilo da su građani Srednje i Istočne Europe spremni donirati i dvostruko više nego što su to činili danas. Sve to će biti prezentirano i sutra od strane osnivača think tanka Social Impact Alliance for Central & Eastern Europe, na konferenciji u Zagrebu koju organizira Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj. Istraživanje pod nazivom 'Filantropija i korporativna društvena odgovornost u Srednjoj i Istočnoj Europi | Hrvatskoj' pokazuje jasne indikacije da kompanije žele provoditi društveno odgovorne aktivnosti.
No, također pokazuje da te iste tvrtke imaju stvarne barijere, uključujući zakonske i porezne, koje su zapreka tim aktivnostima i njihovoj učinkovitosti na tom području.
– Drago mi je da smo bili dio projekta koji je uključivao tako mnogo organizacija koje imaju utjecaj na hrvatski ekosustav. Rezultat istraživanja definitivno otvara oči poslovnim organizacijama i državnom sektoru. Pokazuje koliko je važna suradnja među tim sektorima kako bi se razvio i ubrzao rad na zajedničkim rješenjima i strategijama potrebnima našem društvu – rekla je dr. sc. Mirjana Matešić, direktorica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj.
– Izvještaj o Hrvatskoj dio je šireg istraživanja provedenog u zemljama Srednje i Istočne Europe. Naš cilj bio je identificirati prepreke i potencijalne poticaje za pojedinačne i korporativne donatore te predložiti poboljšanja. Mapirali smo Hrvatsku kako bismo identificirali ključne dionike koji predstavljaju različita okruženja i stajališta. Kao rezultat toga, provedeni su detaljni intervjui sa stručnjacima iz 20 pažljivo odabranih organizacija – javnih institucija, poslovnih mreža, fondova, neprofitnih udruga, akademskih institucija, kao i iz nacionalnih te međunarodnih organizacija koje potiču društveno djelovanje u Hrvatskoj – izjavio je Konrad Siwinski, stručnjak za istraživanja u Social Impact Alliance for Central & Eastern Europe.
Zbog rata u devedesetima, Hrvatska je određene tržišne procese započela kasnije od većine zemalja u regiji Srednje i Istočne Europe te je još uvijek u fazi tranzicije. Kao rezultat toga, gospodarstvo je raslo u smjeru stvaranja profita, a ne u smjeru održivosti.
Međutim, tranzicija u smjeru veće društvene angažiranosti već je vidljiva u Hrvatskoj, a motivirana je povećanom sviješću zaposlenika, investitora i potrošača. Pojedinci i tvrtke postaju sve svjesniji važnosti uzajamne pomoći, posebno nakon događaja posljednjih godina kao što su pandemija Covida-19, rat u Ukrajini i potres na Banovini i u Zagrebu.
– Razvoj održive filantropije zahtijeva pouzdane podatke i razmjenu znanja. Srednja i Istočna Europa, zahvaljujući rastućem potencijalu njezinog društva, ima pravu priliku za nastavak izgradnje kulture filantropije i trajnih društvenih vrijednosti. To je razlog važnosti investiranja u istraživanje koje bi uključilo sve društvene dionike na strateški i dugoročan način – rekla je Liza Belozerova, Senior Manager u Google.org za Europu, Bliski istok i Afriku.
Hrvatska ima sustav snažne javne podrške socijalnom sektoru, ali nedostaje strateški javni sustav podrške privatnom sektoru.
– Porezne olakšice za donatore među najnižima su u regiji Srednje i Istočne Europe i stoga nisu dovoljno motivirajuće. Pravno okružje je također veliki izazov – Zakon je prilično kompliciran, što obeshrabruje kompanije da budu društveno angažirane – kaže Dora Horvat, starija partnerica/odvjetnica u društvu Ilej & Partneri, u suradnji s Karanović & Partneri.
Istraživanje je pokazalo da bi uključivanje socijalnih kriterija u javnu nabavu i omogućavanje dodatnih beneficija za kompanije koje ispunjavaju takve kriterije, motiviralo tvrtke da se više uključe u društvenu sferu. Ipak, trenutno nema poticaja za društveno angažirane kompanije u hrvatskom Zakonu o javnoj nabavi.
Druga identificirana zakonska prepreka je naplata PDV-a na pro bono usluge. S obzirom na to da kompanije ne znaju jesu li obavezne platiti PDV na pro bono usluge, i definitivno nisu voljne to činiti, takve aktivnosti obavljaju se izvan sustava i nisu registrirane. Preporuča se prilagodba sustava PDV-a na način da potiče pro bono usluge.
– Tvrtke i pojedinci imaju sve više resursa i volje da učinkovito pomažu neprofitnim organizacijama i javnoj administraciji u borbi s najtežim društvenim i ekološkim izazovima. Olakšavanje toga u interesu je svih nas. Nadamo se da će preporuke, u suradnji s organizacijama koje oblikuju učinke hrvatskog ekosustava, biti od pomoći u određivanju prioriteta i usmjeravanju budućih aktivnosti – zaključila je Anna Korzeniewska, osnivačica Social Impact Alliancea for Central & Eastern Europe.