Prema produktivnosti rada po zaposlenom hrvatsko gospodarstvo doseže svega 76 posto prosjeka Europske unije. Uzmemo li u obzir da se pritom računa i (ne)produktivnost golema državnog sektora, taj podatak, usuđujemo se reći, čak i ne djeluje tako loše. No u njemu je doista loše to što sve više zaostajemo za rastom produktivnosti u zemljama srednje i istočne Europe (SIE). S Njemačkom se bolje i ne uspoređivati. Jedan njemački industrijski radnik, naime, ostvaruje dodatnu vrijednost koja je ekvivalent učinku tri hrvatska radnika.
Produktivnost rada može se definirati kao BDP ili bruto dodana vrijednost obično podijeljena s brojem zaposlenih osoba ili odrađenih sati te je jedan od najvažnijih čimbenika koji utječu na rast BDP-a. Prema izračunu Svjetske banke, produktivnost rada u Hrvatskoj bila je u 2021. godini 27 posto viša nego prije dvadeset godina. Prosjek rasta produktivnosti u drugim gospodarstvima srednje i istočne Europe, međutim, u tom je razdoblju iznosio 73 posto.
– Niska produktivnost i bruto profitabilnost tvrtkama ne dopuštaju veća ulaganja u cilju stvaranja veće dodatne vrijednosti kao osnovnoga koncepta u dizanju plaća zaposlenih. Samo maratonsko zauzdavanje jediničnog troška rada u najboljem slučaju osigurava stagnaciju produktivnosti – smatra Hrvoje Stojić, HUP-ov glavni ekonomist.
Svjetska banka nedavno je objavila izvješće o produktivnosti u okviru perspektiva rasta u kojem se uspoređivala Hrvatska (i još neke zemlje) s Njemačkom. Rezultati su bili, kažu autori izvješća, iznenađujući: prepreka većem rastu nije sektorski presjek ekonomije već znatno zaostajanje u produktivnosti u gotovo svim sektorima. Drugim riječima, da se Hrvatska poput Njemačke više oslanja na prerađivačku industriju, a manje na turizam, stope rasta bi se povećale, iako ne onoliko koliko bismo očekivali, jer bi hrvatsko zaostajanje za Njemačkom i dalje iznosilo 57 posto. Ono što bi doista učinilo razliku jest povećanje produktivnosti hrvatskih tvrtki, koja bitno zaostaje za njemačkom. I zato treba razmišljati kako povećati produktivnost hrvatskoga privatnog sektora.
Nasumice smo odabrali deset hrvatskih kompanija i njihovih usporedivih pandana u Sloveniji kako bismo, na temelju pokazatelja poslovanja u 2021. godini, izračunali kolika je razlika u njihovoj produktivnosti. Na naše iznenađenje, s obzirom na mit da su sve slovenske kompanije mnogo produktivnije od hrvatskih (prema podacima Svjetske banke slovenski je radnik u prosjeku 60 posto produktivniji od hrvatskog), izračun je pokazao da od deset usporedivih parova kompanija veći prihod po zaposlenom hrvatske tvrtke imaju u čak šest slučajeva.
Prema analizi Svjetske banke, na performanse produktivnosti u Hrvatskoj loše se odražava visoka stopa preživljavanja novoosnovanih, startup-tvrtki i njihov brz rast, jer im je produktivnost po zaposlenom u prosjeku jednaka u prvoj i desetoj godini poslovanja. Činjenica da tvrtke mogu rasti bez rasta produktivnosti, a time i bez poboljšavanja konkurentnosti, signal je da tvrtke rastu i opstaju po stopama višim od prosjeka ne zbog svoje konkurentnosti ili kvalitete već zato što se suočavaju sa slabom konkurencijom. To rezultira rastom bez izazova i održava pogrešnu raspodjelu resursa prema neučinkovitim tvrtkama te utječe na slab rast ukupne produktivnosti.
Cijeli članak možete pročitati u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera