Ukratko
StoryEditor

Koliko je Hrvatska, zapravo, ovisna o turizmu?

20. Svibanj 2022.

Kako bi potaknuo razvoj održivog turizma i integraciju turizma u širi kontekst gospodarskog razvoja zemlje Ekonomski institut, Zagreb – u sklopu Mastercardova projekta ‘Uplift‘ –proveo je iscrpnu studiju. Rezultati intrigiraju

Ekonomski institut, Zagreb proveo je prvu sveobuhvatnu studiju 'Ranjivost jedinica lokalne samouprave Republike Hrvatske na turističku aktivnost', koja otkriva zanimljive trendove vezane uz izloženost hrvatskoga gospodarstva i lokalnih jedinica turističkoj aktivnosti. Autori studije su izv. prof. dr. sc. Nebojša Stojčić i dr. sc. Maruška Vizek, a provedena je u sklopu Mastercardova projekta 'Uplift', koji je namijenjen razvoju poslovanja malih, srednjih i mikropoduzetnika s fokusom na turizam.

Rezultati studije, napravljene kao korak u poticanju održivog turizma i integraciji turizma u širi kontekst gospodarskog razvoja zemlje, potvrdili su da je turizam najvažniji hrvatski ekonomski sektor.

Ranjivost i sezonalnost

U 2019. godini turistička aktivnost u Hrvatskoj izravno je generirala 11,8 posto od ukupno ostvarenog BDP-a. Istodobno je bruto dodana vrijednost turističkih djelatnosti u toj godini iznosila 82,8 milijardi kuna, što je 24,4 posto ukupno ostvarene bruto dodane vrijednosti te godine. Hrvatska je ujedno i uvelike ovisnija o prihodima od turizma od svojih mediteranskih konkurenata. Tako su turistički prihodi u 2018. i 2019. godini iznosili čak 18,3 i 21 posto BDP-a, da bi se u 2020. i 2021. smanjili na 8,9 i 15,8 posto BDP-a zbog negativnih učinaka pandemije na turističku potražnju. Čak i tako smanjeni prihodi od turizma u dvjema pandemijskim godinama i dalje su bili, kada se izraze kao udjel u BDP-u, uvjerljivo najveći u Europskoj uniji.

Studija pokazuje da skraćivanje turističke sezone bilježe lokalne jedinice u dalmatinskom zaleđu koje su se turizmom intenzivnije počele baviti u zadnjih desetak godina, a priobalne i otočne jedinice bilježe znatno produljenje turističke sezone.

Kada se promatra vrijednost indeksa ranjivosti na koncentraciju i sezonalnost hrvatskog turizma, on raste u većini lokalnih jedinica u analiziranom razdoblju. To se događa jer intenzivno raste potražnja za hrvatskim turističkim proizvodom pa se povećava koncentracija potražnje u velikom dijelu lokalnih jedinica. Najranijivije su lokalne jedinice Zadarske županije, zatim Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Istarske županije.

Struktura smještajnih kapaciteta

Isto tako, studija pokazuje da se udio privatnog smještaja u ukupnom smještaju znatno povećao u većini lokalnih jedinica – najnepovoljniju strukturu smještajnih kapaciteta bilježi Splitsko-dalmatinska županija, koja ima 87,8 posto privatnih smještajnih kapaciteta, a najpovoljniju Grad Zagreb s 52,7 posto smještajnih kapaciteta u hotelima, hostelima i kampovima.

U odnosu na 2012. godinu, broj postelja po stanovniku povećao se za 38,3 posto, a istodobno je broj turističkih noćenja je u razdoblju od 2012. do 2019. povećan za 38,2 posto te je u 2019. godini dosegao 7,05 milijuna.

– Dobra je vijest i da, u usporedbi s konkurencijom na Mediteranu, Hrvatska bilježi i znatan rast potražnje za svojim turističkim proizvodom. Ako se pak detaljnije analizira taj porast intenziteta po županijama, dolazimo do zanimljivog zaključka: val interesa za Hrvatskom prelio se s uobičajenih priobalnih odredišta na unutrašnjost, na lokacije koje se dosad nisu toliko bavile turizmom – poput jedinica u unutrašnjosti Istre, dalmatinskom zaleđu, Lici i Gorskom kotaru, pa čak i u kontinentalnom dijelu zemlje – istaknula je Maruška Vizek s Ekonomskog instituta, Zagreb. 

05. prosinac 2022 18:38