Kružno gospodarstvo nije samo nužnost u borbi protiv klimatskih promjena nego i prilika za inovacije, rast gospodarstva i zapošljavanje
U organizaciji Hrvatskoga društva ekonomista i Centra kompetencija za napredno inženjerstvo Nova Gradiška (CEKOM) održana je panel-rasprava pod nazivom ‘Uloga lokalnih zajednica u tranziciji na kružno gospodarstvo‘. Taj stručni skup okupio je istaknute predstavnike akademske zajednice, gospodarstva i lokalne uprave kako bi raspravili o ključnim izazovima i mogućnostima u provedbi kružne ekonomije na lokalnoj razini te definirali smjernice za njezinu uspješnu primjenu.
Temelj suvremene ekonomije
Prof. dr. sc. Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskoga društva ekonomista, u svom govoru naglasio je kako kružno gospodarstvo nije samo nužnost u očuvanju okoliša i borbi protiv klimatskih promjena nego i strateška prilika za inovacije, rast gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta. Istaknuo je važnost učinkovitijeg korištenja resursa, smanjenja otpada i emisija stakleničkih plinova te poticanja održivih poslovnih modela koji donose dugoročnu ekonomsku i društvenu korist.
Posebno je naglasio integrirani pristup u kojem znanstvena zajednica, poslovni sektor i lokalna uprava zajednički kreiraju strategije za održivu budućnost. Ključni preduvjeti za uspješnu tranziciju uključuju interdisciplinarnu suradnju, ulaganje u obrazovanje novih stručnjaka te usklađivanje nacionalnih i europskih politika koje potiču održive investicije. Profesor Tipurić naglasio je da je kružno gospodarstvo temelj suvremene ekonomije, čija otpornost ovisi o koordiniranom djelovanju svih dionika društva.
Dostupnost fondova i subvencija
CEKOM-ov direktor Adam Đanić istaknuo je kako prelazak na kružno gospodarstvo zahtijeva sveobuhvatan pristup koji povezuje političke, ekonomske i društvene inicijative. Naglasio je ključnu ulogu ekonomskih instrumenata i regulativnih okvira u poticanju poduzeća i lokalnih zajednica na promjene. Kako bi prelazak na kružni model bio održiv, nužno je uspostaviti dugoročne strategije koje omogućuju kontinuiran razvoj inovacija i osiguravaju financijske poticaje za poduzeća koja uvode održive poslovne modele. Istaknuo je važnost dostupnosti fondova i subvencija koje mogu olakšati investicije u zelene tehnologije te ulogu države u kreiranju regulativnog okvira koji potiče poduzetništvo i inovacije. Dodatno je naglasio da je edukacija ključan faktor u širenju svijesti o prednostima kružne ekonomije. Potrebno jačati suradnju između obrazovnih institucija, istraživačkih centara i poduzetnika kako bi se razvili praktični, primjenjivi modeli koji se mogu prilagoditi različitim sektorima gospodarstva.
Model za razvoj
Gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić istaknuo je važnost informiranja građana o prednostima kružnoga gospodarstva, energetske učinkovitosti i smanjenja otpada. Naglasio je da lokalna vlast, osim provedbe konkretnih mjera, ima odgovornost u edukaciji stanovništva kako bi ono postalo svjesnije i aktivno sudjelovalo u procesima održivog razvoja.
Uvodno predavanje održala je prof. dr. sc. Nataša Drvenkar s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku. U njemu je iznijela da je kružno gospodarstvo neizbježan model za održivi razvoj, posebno naglasivši ekonomsku korist i lokalne inicijative koje mogu pridonijeti globalnim ciljevima smanjenja otpada i efikasnijeg korištenja resursa. Osobito je napomenula da uspješna tranzicija ovisi o integriranom pristupu koji uključuje inovativne tehnologije, obrazovne programe i institucionalnu potporu na svim razinama.
Ključna pitanja
Panel-rasprava nakon govora bila je vrlo sadržajna. U njoj su sudjelovali dr. sc. Lana Lovrenčić Butković, izv. prof., s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Valentina Diviki Keblar iz Unije Nove d.o.o., viša ekonomska savjetnica u Predstavništvu Europske komisije u Hrvatskoj Judita Cuculić Župa, CEKOM-ov direktor Adam Đanić te gradonačelnik Nove Gradiške Vinko Grgić, a razgovor su moderirali prof. dr. sc. Darko Tipurić i dr. sc. Ivana Kovač, izv. prof., s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Panelisti su se osvrnuli na ključna pitanja o primjeni kružne ekonomije ističući njezinu važnost za dugoročnu održivost i smanjenje otpada. Posebno su naglasili izazove s kojima se susreću lokalne zajednice, uključujući nedostatak infrastrukture, novca i regulativnih poticaja. Također su istaknuli ključnu ulogu akademske i gospodarske zajednice u poticanju inovacija i investicija u održive tehnologije, što može pridonijeti bržem prelasku na kružno gospodarstvo.
Profesorica Ivana Kovač posebno je naglasila da je kružno gospodarstvo temelj održive budućnosti – model u kojem prirodni resursi, okoliš i ekonomija ne samo da koegzistiraju nego se i međusobno osnažuju.
Snaga je u sinergiji
Održivi razvoj, istaknula je Kovač, nije samo cilj nego i nužnost koja omogućava rast lokalnih ekonomija dok se istodobno osigurava očuvanje resursa za buduće generacije. Ključ je uspjeha u sinergiji svih dionika – lokalne vlasti, poduzeća, civilnog društva i građana – te u neprekidnom inoviranju i prilagodbi strategija kako bi se odgovorilo na specifične izazove svakog područja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo graditi otpornu, prosperitetnu i ekološki uravnoteženu budućnost.
Panel-rasprava donijela je niz zaključaka i preporuka koje mogu poslužiti kao smjernice za buduće inicijative u tom području. Jasno je pokazala da su lokalne zajednice ključni akteri u provedbi kružnoga gospodarstva. Otvorena pitanja i prijedlozi izneseni tijekom skupa poslužit će kao temelj za buduće projekte i inicijative, a suradnja između znanstvene zajednice, gospodarstva i javnog sektora bit će ključna u oblikovanju održivih i učinkovitih rješenja.