Ukratko
StoryEditor

Marija Pujo Tadić: Kapitalizam kakav smo do sada poznavali u budućnosti neće postojati

09. Ožujak 2023.
Marija Tadić Pujofoto Rene Karaman

Marija Pujo Tadić godinama se bavi pravnim područjem zaštite okoliša, točnije klimatskim promjenama i politikama, i prva je hrvatska pravnica sa specijalizacijom iz okolišnog prava. Tvrdi da bitka za okoliš i život na Zemlji nije izgubljena dok god postoji posljednji čovjek na planetu.

Odvjetnici baš ne vole gubiti, no vi se bavite slučajem koji je izgubljen. Koliko god mi sada pokušavali spriječiti klimatske promjene, globalno zatopljenje i cijeli set problema, čini mi se da je bitka izgubljena.

– Dok god postoji posljednji čovjek na Zemlji, bitka nije izgubljena. Smisao je očuvati život na planetu i mislim da intenzivnim radom na tom području možemo očuvati što više života. To i jest cijeli smisao opstanka. Vidite da to nije lako jer zahtijeva jako puno pozitivne motivacije koju trebate prenijeti na druge ljude da se uključe i shvate da smo svi zajedno u tom globalnom problemu.

Hrvatska nije otok, u pitanje klimatskih promjena uključen je cijeli svijet. Dakle, bez obzira na to gdje se u svijetu onečišćenje dogodi, to se tiče svih nas zajedno. I upravo zato potičem da u Hrvatskoj intenzivno radimo na klimatskim promjenama i politikama, posebice na bržoj provedbi Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, jer samo se tako možemo što bolje pripremiti za izazove koji nas očekuju, a odnose se na posljedice klimatskih promjena, koje se mahom očituju u mnogim materijalnim i ljudskim gubicima. Posebno treba uključivati naše mlade jer oni će se, nažalost, morati nositi s tim posljedicama.

Kao globalno smo društvo u problemu. Naime, koliko je zaštita okoliša (klimatske promjene) kompatibilna s kapitalizmom? On funkcionira prema načelu rasta, veće proizvodnje i potrošnje, a proizvodnja stvara negativne efekte.

– U posljednje se vrijeme u klimatskim politikama i ESG-u, koje sve kompanije i financijska industrija moraju uključiti u svoje poslovanje, ide za tim da se mijenja društvo, svijest ljudi i sâm kapitalizam. Kapitalizam znači potpuno iscrpljivanje prirodnih resursa, no ako poštujete socijalne, okolišne i upravljačke kriterije, onda se potpuno transformira društvo. Kapitalizam kakav smo do sada poznavali u budućnosti neće postojati. On se mijenja tako da se uključi više socijalnih i ekoloških kriterija.

Mladi ljudi koji danas investiraju i osnivaju nove kompanije paze i na to koliko to šteti okolišu. Njihova svijest potpuno je drukčija. Svakodnevno se susrećem s mladima koji osnivaju startupove i sretna sam jer oni mijenjaju način razmišljanja i žele uključiti okolišne kriterije u poslovanje. Ne žele investirati u kompanije koje ne poštuju ta načela. I to je lijepo. To je točka koju smo željeli postići: da uključimo što više ljudi u tu priču ne bi li se smanjila emisija CO2 i da nove generacije žive što dulje na ovome našem jedinom planetu i u domu koji imamo.

Je li jednostavnije zastupati poduzetnike koji žele što jeftinije proći s nekim ekološki osjetljivim projektom ili NGO-ove?

– Kroz moj ured prošli su i jedni i drugi. Moram reći da automatski odbijam projekte koji nisu dobri za okoliš i koji su usmjereni na čisti profit. Jer ako ste zaista srcem i dušom uključeni u zaštitu okoliša, onda morate i ljude koji dođu s raznim idejama usmjeravati da svoj novac troše na čiste projekte, odnosno one koji minimalno utječu na okoliš, iako je taj projekt možda za njih u startu skuplji. Neki se odluče investirati više novca i dobiti čisti izvor energije. Imam nekoliko klijenata koji su mi neizmjerno zahvalni na tome što sam ih davno prije usmjerila u investiranje u čistije tehnologije jer sad imaju golem povrat na uloženi kapital. One koji su željeli brzu zaradu uz primjenu upitnih tehnologija za okoliš uputila sam da pomoć potraže drugdje.

Kako je s drugom stranom?

– Imate različitih NGO-ova, ali problem je ako okupljaju samo aktiviste koji nisu stručnjaci jer oni unaprijed odluče zastupati neku ideju te su a priori protiv određenog projekta, a da prije nisu sagledali sve sastavnice toga, zato često pristupaju nestručno. Oni vide problematiku i to automatski podignu na razinu apsolutnoga ‘ne‘. Njih treba pažljivo i argumentirano usmjeravati jer, nažalost, takvim je NGO-ovima lako manipulirati da se postigne određeni cilj. Vrlo sam oprezna s takvima jer se zna dogoditi da je projekt posve okolišno prihvatljiv, ali njih je netko nahuškao da protestiraju bez razloga. Tako štete investitoru koji uredno plaća porez i trudi se preživjeti sa svojim projektom i uz visoke kredite, pri čemu je uložio mnogo novca u dokumentaciju.

 

Kompletan intervju možete pročitati u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.

20. svibanj 2024 21:04