Ukratko
StoryEditor

Ne postoje zakonske prepreke da se bespravna gradnja proglasi kaznenim djelom

09. Veljača 2023.
Bi li se počinitelji bespravne gradnje usudili na taj čin kada bi ona postala kazneno djelo. Možda i bi oni koji su bahati, no to bi po nekim sugovornicima bio izlaz iz ove situacije, iako kažu i sami da su i sadašnji propisi dosta dobri, samo ih se ne provodi. Zato drugi smatraju da bespravnu gradnju nije potrebno kriminalizirati, nego treba konačno početi provoditi važeće propise

Kad je predstavnik stanara jedne zgrade u Zagrebu otišao u Gradsko poglavarstvo da bi riješio neki problem, referent se uhvatio za glavu doznavši u kojem je kvartu zgrada. Rekao je predstavniku stanara: ‘Da mi počnemo provoditi propise, srušili bismo pola zgrada u vašem kvartu!‘ Bit je to problema s bespravnom gradnjom u Hrvatskoj: propisane kazne čak nisu ni beznačajne, no očito ih se kršitelji propisa ne boje, pa je možda vrijeme da ozbiljno porazgovaramo o klasificiranju bespravne gradnje kao kaznenog djela.

Istarski župan Boris Miletić nedavno je o tome govorio za Večernji list, no iako naši sugovornici uglas govore da su zgroženi bespravnom gradnjom u našoj zemlji i da se hitno moraju provesti oštre mjere protiv nje, većina ipak nije za kriminalizaciju tog djela. Odvjetnici Hrvoje Vidan i Veljko Miljević podsjećaju da je bespravna gradnja dijelom klasificirana kao kazneno djelo, i to za područja koja su propisom ili odlukom odgovornog tijela proglašena zaštićenom prirodnom vrijednosti, kulturnim dobrom ili drugim područjem od posebnog interesa za državu. Ti stručnjaci za kazneno pravo naglašavaju da je za navedeno kazneno djelo propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Retroaktivna primjena

Dakle, ako bismo mogli tako reći, postoji presedan, ali, u svakom slučaju, praktično nema nikakvih prepreka da bespravnu gradnju okarakteriziramo kao kriminal. Za to se zauzima Vidan, ali ipak ne i Miljević kao ni njihov kolega odvjetnik Goran Mikuličić. Objašnjavajući zašto je za to, Vidan podsjeća da je Ustavom propisano, među ostalim načelima, da su nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša te vladavina prava najviše vrednote našega ustavnog poretka.

– Polazeći od stajališta da bespravna gradnja narušava načela očuvanja prirode i čovjekova okoliša, a u nekim slučajevima i načelo nepovredivosti vlasništva, čija se zaštita pokazala nedostatnom prema trenutačnom pravnom uređenju bespravne gradnje, jedan od mogućih pristupa ostvarenju zaštite stroža je društvena osuda, dakle da se kaznenim djelom smatraju i drugi oblici bespravne gradnje. Za takvo kazneno djelo bila bi propisana novčana kazna ili kazna zatvora, a sve kako bi se postigla svrha takva kažnjavanja – izraziti društvenu osudu zbog počinjenoga kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava te utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela – kaže Vidan.

Iako nije odmah spomenuo, Vidan se ovdje poziva i na ustavno načelo vladavine prava, a budući da je bespravna gradnja dokaz da u Lijepoj Našoj vladavina prava nije kakva bi trebala biti, i na to se načelo zakonodavac može pozvati odluči li se da to bude kazneno djelo. Saborski zastupnik Mosta nezavisnih lista Marin Miletić smatra da treba ići i korak dalje jer kaže da bi ‘za donošenje bilo kakve kaznene regulative glede bespravnoga građenja bilo nužno da se ona primjenjuje retroaktivno i da se njome obuhvate i graditelji, ali i organizatori tako široke i sveprisutne pojave, jer ona nije nastala ad hoc, nije stvar pojedinaca, nego je stvar promišljene politike i minuciozne organizacije‘. Slažemo se da treba kazniti sve aktere tog nedjela, no nismo sigurni je li moguće djelovati retroaktivno. Vidan smatra da nije jer u čl. 2. Kaznenoga zakona piše da se ne može kazniti za djelo koje do zakonske promjene nije bilo utvrđeno kao kazneno.

– U slučaju da zakonodavac propiše bespravnu gradnju kao kazneno djelo, pojedinci koji su do stupanja takvih izmjena na snagu bili počinitelji bespravne gradnje ne bi mogli biti kaznenopravno kažnjeni – kaže Vidan.

Samo na temelju dosadašnjih propisa, dodajmo. Miljević pak podsjeća da je većina kaznenih i prekršajnih odredbi regulirana i drugim zakonima, ne samo Kaznenim, i navodi primjer Zakona o gradnji, kojim je regulirano pitanje nadzora. U tom zakonu također je navedeno, primjerice, da će investitori biti kažnjeni kaznom od 3,3 tisuće eura (25 tisuća kuna) do 20 tisuća eura (150 tisuća kuna) ako nemaju zadovoljene uvjete gradnje; navedeno je i koji su to uvjeti te kolike su kazne. Miljević naglašava da je sve iscrpno navedeno, u što se možemo uvjeriti i sami (čl. 162.), i dodaje da su također regulirani mnogi prekršaji izvođača i drugih aktera u gradnji. Vidan spominje i predviđene kazne, primjerice za prekršaje projektanta, pa prekršaje u nadzoru projekta ili pak prekršaje izvođača...

 

Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.

09. lipanj 2024 08:18