Ukratko
StoryEditor

Nova pravila igre: 77 najvažnijih zakonskih promjena u 2023. godini

12. Siječanj 2023.
foto Shutterstock

Ulazak u eurozonu i šengenski prostor glavni su razlozi za pravi zakonski cunami koji je zahvatio Hrvatsku s početkom godine. Mijenjale su se stotine propisa. Inovacije u zakonima za sobom su povukle mnoge podzakonske propise: odluke, pravilnike, uredbe i formulare. Izdvojili smo promjene ključne za poslovnu zajednicu

S početkom godine bili smo svjedoci pravoga zakonskog cunamija. Posljedica je to, prije svega, ulaska u eurozonu i početka primjene eura umjesto kune. To je bila svakako najkompliciranija operacija u koju su (bile) uključene praktički sve institucije: od izvršnih i zakonodavnih do bankarskog i trgovačkog sektora, ali i sve tvrtke, a, naravno, i svi hrvatski građani.

Propisi su se mijenjali posljednjih tjedana (većina s početkom primjene od 1. siječnja) kao na tekućoj vrpci. Zakonske promjene izglasavane u Saboru za sobom su povukle niz prilagodbi u podzakonskim aktima. Vlada, njezina ministarstva, regulatorne i druge institucije marljivo su donosili nove uredbe, odluke, pravilnike… Ponuđeni su i novi obrasci – poput potvrda o plaći, obrasca za PDV, obrasca JOPPD…

U većini slučajeva vrijednosti su preračunavane s ranije utvrđenim tečajem konverzije od 7,5345 kuna za jedan euro. To je u velikom broju slučajeva izazvalo pretvaranje dosadašnjih cijelih vrijednosti u decimalne. Primjerice, 10 kuna postalo je 1,33 eura, a 100 tisuća kuna pretvoreno je u 13.272,28 eura.

Problematični centi

Iskusni insajderi upozoravaju da će ‘epidemija‘ brojeva zaokruženih na dvije decimale uzrokovati dodatne probleme računovođama, ali i građanima, te da će pri ispunjavanju svih tih dokumenata trebati mnogo viša razina koncentracije i da će, posljedično, to povećati i broj pogrešaka; bar u prvo vrijeme, dok svi ti ‘grbavi‘ brojevi s eurima i centima ne prođu jednu seriju ručnog upisivanja novih vrijednosti u ekselice.

Međutim, nije se sve zaokruživalo na dvije decimale. Za razliku od dijela trgovaca i uslužnog sektora koji je konverziju iskoristio za prikrivena poskupljenja, država je dio kazni automatski konvertirala, ali neke su i ‘zaokružene‘ na niže, a opet okrugle vrijednosti.

To se odnosi i na kazne za prekršaje u prometu. Kazna od 300 kuna zamijenjena je s 30 eura. Tako su prekršitelji propisa koji povlače tu najmanju kaznu najviše ‘nagrađeni‘, čak s 8,81 eurom, jer bi konvertirana kazna iznosila 38,81 euro. Kazna od 500 kuna zamijenjena je sa 60 eura (umjesto 66,36 eura), a ona od 700 kuna s 90 eura (umjesto 92,91 euro).

Kako se piše €

Nemaju sve tipkovnice oznaku za euro, a sad će simbol € biti sve traženiji. Umetanje u tekst iz mape simbola nekima je predugo, zato je sve popularniji prečac ‘(e)‘. Kad se stisne ta kombinacija, računalo je prepozna kao znak €.

I ulazak u šengenski prostor nije povukao za sobom samo ono što svi vidimo – dizanje rampi sa 73 (dosadašnja) granična prijelaza sa Slovenijom i Mađarskom. Prijevoznicima se promet prema državama EU ubrzava za dva do tri sata u jednom smjeru, koliko su dosad u prosjeku čekali na granici. HGK je procijenio da je to dosad bio trošak od stotinjak eura, pa je to s obzirom na milijun prelazaka na godinu ušteda veća od sto milijuna eura. A pojednostavnjuje se i papirologija.

Nisu samo euro i Schengen

Eurozona i Schengen možda su najrazvikanije, ali nikako nisu jedine ovogodišnje novosti u propisima. Znatne promjene zahvatile su i čitav niz ostalih propisa. Tako su radni odnosi doživjeli popriličan facelifting. Primjerice, rad nedjeljom mora biti plaćen najmanje 50 posto više nego ostalih dana (dosad je to bilo povećanje 30 – 35 posto). Ograničava se rad na određeno vrijeme i uvode se pravila za rad od kuće, pa i paušalne naknade neoporezive do 3,98 eura po danu rada od kuće, a najviše do 66,37 eura na mjesec.

Poučena pandemijom bolesti COVID-19, država je u slučaju prekida rada zbog izvanrednih okolnosti radnicima skinula naknadu s dosadašnje pune plaće na 70 posto plaće. Porezne škare od Nove godine zahvatit će i operatere digitalnih platformi, od domaćih poput poput eKupi do stranih koje posluju u Hrvatskoj (Booking.com, Glovo, Wolt, Uber i dr). Tu je i sporni porez na ‘ekstraprofit‘, kao i zabrana rada trgovina nedjeljom, koja je prošla prvo saborsko čitanje i tek treba stupiti na snagu.

U ponedjeljak ćemo početi objavljivati 77 zakonskih promjena najvažnijih za poslovnu zajednicu  

26. siječanj 2023 00:29