Od ulaska Hrvatske u europodručje i šengenski prostor međunarodne institucije revidirale su očekivanja rasta hrvatskog gospodarstva iznad vladine prognoze rasta BDP-a u ovoj godini za 0,7 posto, rekao je danas u uvodu vladine sjednice premijer Andrej Plenković.
Podsjetio je na prognozu Svjetske banke iz siječnja o rastu od 0,8 posto u ovoj godini, koja je ovaj mjesec podigla prognozu na 1,3 posto, Europska komisija je u veljači objavila da očekuje rast hrvatskog BDP-a od 1,2 posto, a Međunarodni monetarni fond je prije nekoliko dana procijenio ovogodišnji rast hrvatskog gospodarstva za 1,7 posto.
- To sve skupa znači da su oni nešto optimističniji od prognoza koje smo mi sami projicirali i vjerujem da će se utjecaj članstva u euro i šengenskom prostoru zaista osjetiti na gospodarskom rastu koji će biti bolji od očekivanog, unatoč usporavanju svjetske ekonomije u 2023. godini - rekao je premijer.
Napomenuo je da je Hrvatska prema Eurostatovim podacima dosegnula 73 posto razine razvijenosti EU-a, uzimajući kao mjeru BDP po stanovniku, što je najviša razina do sada, a 2016. bili smo na 62 posto. To znači da Hrvatska snažno i maksimalno koristi svoj međunarodni položaj, ustvrdio je Plenković.
Što se tiče turizma, predviđa da će ovogodišnja sezona biti rekordna. Najavio je daljnju aktivnost vlade u pripremama za zajmove iz Nacionalnog plana za oporavka i otpornosti.
Do sada su, kako je rekao, Hrvatskoj bespovratno isplaćene 2,2 milijarde eura od 5,5 koliko je na raspolaganju, a imamo na raspolaganju još 3,6 milijardi eura zajmove pri čemu vlada želi taj novac plasirati u obrazovanje, obnovu, energetsku učinkovitost, vodoopskrbu, promet, energetiku, plinofikaciju itd.