Hrvatski Telekom svoj pristup održivosti temelji na tri ključna područja: klimatskim promjenama, resursnoj učinkovitosti i digitalnoj uključivosti. Osim toga, već devetnaest godina zaredom objavljuje Izvještaj o održivosti, po čemu je među prvim kompanijama u Hrvatskoj
U Izvještaju o rizicima u svijetu za 2023. godinu Svjetskoga ekonomskog foruma (World Economic Forum) u idućih deset godina od deset istaknutih problema čak ih se šest odnosi na klimu. Rizik od neuspjeha u smanjenju utjecaja klimatskih promjena i prilagodbe na njih, prirodne katastrofe i ekstremne poplave te gubitak bioraznolikosti i propast ekosustava drže prva četiri mjesta. Kad se tomu doda kriza izvora prirodnih bogatstava i mogući veliki incidenti štetni za okoliš, WEF ocjenjuje da smo za klimatske i ekološke rizike najmanje pripremljeni. Iduće desetljeće smatra turbulentnim jer su štete u prirodi i klimatske promjene intrinzično povezani s opasnošću da se neuspjeh na jednom području prelije na drugo.
Energija iz obnovljivih izvora
Ipak, WEF smatra da će se istraživanje i razvoj novih tehnologija nastaviti intenzivnim tempom tijekom sljedećega desetljeća, što, među ostalim, može donijeti rješenja i za klimu. Digitalizacija je, uz tehnologiju, jedno od rješenja posebno bitnih Hrvatskoj, za koju je u lanjskom izvješću WEF naveo digitalni jaz kao jedan od najvećih rizika.
Digitalizacija izravno pridonosi zaštiti klime i očuvanju resursa inovacijama koje omogućuju da proizvodi budu trajniji i energetski učinkovitiji, ali svoj puni potencijal dostiže tek kad je usmjerena na poboljšanje kvalitete života svih ljudi. To je i razlog zbog kojeg u Hrvatskom Telekomu svoj pristup održivosti temelje na tri ključna područja: klimatskim promjenama, resursnoj učinkovitosti i digitalnoj uključivosti. Osim toga, već devetnaest godina zaredom kompanija objavljuje i Izvještaj o održivosti, po čemu je među prvima u Hrvatskoj. HT je, zapravo, već ostvario svoj prvi klimatski cilj s obzirom na to da više od dvije godine iskorištava sto posto električne energije iz obnovljivih izvora. Do 2025. u planu je postizanje neto nulte stope ispuštanja stakleničkih plinova za izravnu i neizravnu potrošnju energije unutar organizacije, do 2030. smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55 posto u odnosu na 2020. te do 2040. neto nulta stopa emisija stakleničkih plinova.
Ulaganje u digitalizaciju
Od 2020. do 2022. HT je smanjio ispuštanje stakleničkih plinova za 55 posto, količinu otpada za 81 posto, potrošnju energije za 7,6 posto te potrošnju papira za 20 posto. Lani je potpisao prvi korporacijski Virtualni ugovor o opskrbi energijom iz obnovljivih izvora (Virtual Power Purchase Agreement, vPPA) u Hrvatskoj s tvrtkom Professio Energia, s pomoću kojega će pokriti znatan dio svojih potreba električne energije iz obnovljivih izvora.
HT stoji i iza inovativnih rješenja za pametne gradove, poput pametne rasvjete u Svetoj Nedelji, Smart City Split aplikacije, pametnoga udaljenog očitanja potrošnje vode (smart metering) u vodovodu u Đakovu ili niza rješenja u Dubrovniku koja je nedavno predstavio na Mobile World Congressu u Barceloni kao primjere najbolje prakse u Deutsche Telekomu Europe.
Samo je tijekom protekle godine, primjerice, prikupio i odložio rekordnih 339.778 različitih elektroničkih uređaja. Ispunjen je cilj potpunog odlaganja njegova tehnološkog otpada, povećan je udio vraćenih mobilnih uređaja u odnosu na prodane u godini prije, a ove godine otišao je i korak dalje predstavljanjem platforme ‘Poziv koji ne propuštaš‘ usmjerene na zaštitu okoliša i savjesnije upravljanje elektroničkom opremom. HT ističe i da je ponovno najviše uložio u digitalizaciju Hrvatske. Prošle je godine investirao 231 milijun eura, a u protekle tri godine ukupno je uloženo 708 milijuna eura. Nastavlja se i razvoj 5G mreže: ona sada pokriva stotinu gradova i obuhvaća više od dva milijuna stanovnika. Širi se i optička mreža, koja je već sada najveća u Hrvatskoj. U 2022. pokriveno je novih 100.000 kućanstava, a plan je pokrivanje milijun njih.
Poželjni poslodavac
HT je u sklopu programa ‘Generacija NOW‘ do sada uložio gotovo 650 tisuća eura u STEM obrazovanje djece i mladih. U njemu je sudjelovalo više od 360 obrazovnih ustanova, od kojih više od 140 prošle godine. Ujedno je proširen nacionalni program digitalne edukacije ‘Generacije zajedno‘ te je potkraj 2022. obuhvaćao više od pedeset domova za starije i nemoćne.
Lani je tisuću HT-ovih zaposlenika napredovalo u karijeri i tvrtka se potvrdila kao jedan od najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj. Treću godinu zaredom osvojio je i nagradu Zagrebačke burze ‘Dionica godine‘ te je proglašen ‘Dionicom s najvećim prometom‘. Iskorak je primijećen i na međunarodnoj razini – Hrvatski Telekom prva je hrvatska kompanija prepoznata kao jedna od najetičnijih svjetskih kompanija i kaojedan od europskih klimatskih lidera.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim Telekomom.