Hrvatska startup scena vrlo je dinamična – procjenjuje se da će ove godine investicije dosegnuti milijardu dolara, a Hrvatski Telekom u prvom nastavku svog novog YouTube talk showa ‘Shaping the Future’ predstavlja tri inovativne kompanije i njihove osnivače Mislava Malenicu iz Mindsmithsa, Srđana Kovačevića iz Orqe i Marina Beka iz Ascalije.
U vrijeme krize znanje, iskustva i uspjesi naših startupova još više dolaze do izražaja, dapače imaju po nekim pitanjima su u velikoj prednosti u odnosu na svjetske igrače, poručuju perjanice hrvatske startup scene u ekskluzivnom razgovoru s Borisom Drilom, članom Uprave i glavnim direktorom za tehniku i informacijske tehnologije Hrvatskog Telekoma. Koji je značaj startupova za gospodarstvo? Kako ubrzati razvoj startup scene? Kako do BDP-a koji ima Estonija? Da li je potencijalni sljedeći hrvatski jednorog na vidiku? Boris Drilo u 'Shaping the Future' talk showu Hrvatskog Telekoma ima samo jednu misiju: predstaviti ideje i ljude koji Hrvatsku vode naprijed.
POGLEDAJ PRVI SHAPING THE FUTURE TALK SHOW HRVATSKOG TELEKOMA: ‘Imali smo puno failova i učili na greškama!’
‘Hrvatska startup scena je diverzificirana. Osmišljena su tehnološka rješenja za čitav spektar problema. Investicije rastu. I to je dobro. U odnosu na usporedive zemlje, međutim, zaostajemo. Estonija već ima desetak jednoroga, a efekt na cijelo gospodarstvo je ogroman: BDP im je 65 posto veći od hrvatskog i to bez turizma. Zašto mi ne bismo mogli doći do te razine BDP-a?’, pita Drilo upozoravajući na neprocjenjiv utjecaj startupova na društvo i ekonomiju. Mislav, Srđan i Marin slažu se da hrvatska startup scena zaostaje ne samo za Estonijom nego ‘kaskamo i u odnosu na zemlje slične tranzicijske prošlosti – Sloveniju, Mađarsku, Češku, Slovačku’.
Marin smatra da dio razloga leži u mentalitetu, ali i u činjenici da je rizični kapital kasno stigao. ‘Danas svi znaju za startupove, venture capital fondove. No dok u SAD-u ili Zapadnoj Europi, da karikiram, u jednoj ulici imate 15 VC fondova, u Hrvatskoj ih je tek tri ili četiri koji su zajedno manji od prosječno velikog u Americi. Zbog toga ćemo uvijek kaskati, ali imamo talenta, snalažljivi smo, a sve to dokazuju zanimljivi hrvatski startupovi koji mogu konkurirati na tržištu’, kaže Marin.
Nedostatak rizičnog kapitala, govori Srđan, najviše je utjecao na zaostatak hrvatske scene u odnosu na druge. ‘Tek kad je venture kapital došao u Hrvatsku, za njima su stigli i startupovi. Ali postoji pozitivan efekt tog nedostatka. Morali samo naučili rasti bez vanjskog kapitala, zarađivati da bismo preživjeli. Vani je izuzetak da je startup profitabilan. Kod nas je bilo suprotno. Ti si u startu morao početi zarađivati da bi preživio, jer druge nije bilo’, kaže Srđan. A upravo je to sada komparativna prednost hrvatskih startupa. ‘Sada u vrijeme krize kad je odjednom kapital presušio i nema besplatnog novca, odjednom se gleda profitabilnost. I tu naša prednost dolazi do izražaja.’
Mislav pak ističe kako kapital dolazi u drugoj fazi. ‘U prvoj fazi je bitna atmosfera, herojske priče’, kaže Mislav koji je uvjeren da je ključ problema u tome što u Hrvatskoj ne postoji dovoljno jaka zajednica i atmosfera u kojoj se priča o dobrim startupovima i idejama.
‘Kad se o takvim stvarima priča, onda to postane cool, pa se pojave investitori koji odluče da li će dio portfelja usmjeriti na visokotehnološke firme. Ali dok nemaš zajednicu nema ni prilike za ostalo. Zato je Hrvatska i dalje zemlja u kojoj moraš sam uspjeti’, govori.
A taj put do uspjeha koje su ostvarili popločan je, priznaju, greškama. Srđan kaže da se ne može niti sjetiti svojih failova jer ih je možda bilo previše, Marin da bi mogao napisati prilično debelu knjigu pokušaja i promašaja, a Mislav pak ističe kako ovdje sve ide sporije jer svi uče na vlastitim greškama. ‘Nitko te u školi ne uči o poduzetništvu. Nema prostora gdje se dijele iskustva poput ovog panela. Niti mama ni tata ni profesori te ne mogu razumjeti. Samo onaj koji je kroz sve to već prošao ili prolazi te može razumjeti’, poručili su ovi predvodnici startup scene u prvom 'Shaping the Future' talk showu Hrvatskog Telekoma.
‘Zamjeram sebi samo što nisam brže učio, no to je dio ove naše lokalne atmosfere. Danas u 41. godini imam više mentora nego što sam ih imao s 18. Tada sam mislio da nikog ne trebam i da mogu sve sam, činilo mi se da je traženje savjeta znak slabosti. Kasnije shvatiš da si zapravo morao učiti na vlastitim pogreškama’, rekao je Mislav Malenica, osnivač i direktor Mindsmithsa. Ta je zagrebačka startup tvrtka, koja se bavi umjetnom inteligencijom, dobila od domaćeg fonda Feelsgood investiciju od 1,2 milijuna eura za AI platformu koja omogućuje izgradnju autonomnih sustava. ‘Ukratko, napravili smo alat koji pomaže kompanijama da svoje digitalne proizvode učine inteligentnijima’, opisuje Mislav koji se umjetnom inteligencijom, kako kaže, bavi već 18 godina.
Osječka Orqa je prije šest godina počela kao kompanija koja pruža inženjerske usluge tvrtkama, a već godinu kasnije krenuli su razvijati svoje proizvode. ‘U to smo vrijeme hobistički letjeli dronovima, učinilo nam se da možemo taj najskuplji dio opreme – videonaočale koje piloti dronova koriste - napraviti bolje i jeftinije. I 50 posto plana smo ostvarili: napravili smo bolje, ali nismo baš mogli napraviti jeftinije. Iz tih je naočala krenuo naš fokus na dron tehnologije’, kaže Srđan Kovačević, suosnivač i CEO. Sada je Orqa dron kompanija koja ima sjedište u Osijeku, a ured su otvorili čak i u Washingtonu. U svom portfelju imaju čitav spektar tehnoloških rješenja koje je potrebno implementirati i integrirati u ‘nešto što će poletjeti i samostalno letjeti i snalaziti se u nestrukturiranom prostoru’.
Marin Bek, suosnivač i CEO Ascalie, kaže da je njihova ideja bila spojiti dva svijeta – napredne IT tehnologije i tradicionalne tvornice. Oni stare strojeve digitalno pomlađuju i čine ih pametnima. ‘Kako je u proizvodnji najveći izazov nedostatak radne snage, industrija 4.0 omogućava tvornicama da postanu učinkovitije, a da opet koriste iste strojeve. Sada već surađujemo s desecima tvornica – iz drvne, mljekarske, prehrambene proizvodnje – čiju robu svi redovito koristimo. Oni koriste strojeve koji su stari dvadesetak neki i trideset godina. Te smo stare strojeve uspjeli napraviti pametnijima’, objašnjava Marin. Njegovo iskustvo drugačije je od onog koje pokazuje statistika. ‘Nije istina da u Hrvatskoj nema proizvodnje. Od Slavonije do Dalmatinske zagore postoje tvornice za koje nitko od nas nije čuo, to su relativno male kompanije koje proizvode različite komponente pa čak i za najjača imena auto industrije. Proizvodnje u Hrvatskoj ima, ali jednako tako i izazova’, zaključuje Marin čija se smart-industry kompanija etablirala kao lider za digitalizaciju i unaprjeđenje proizvodnje.
* Sadržaj omogućio Hrvatski Telekom.