Istraživanje MasterIndex o upotrebi kartica u Hrvatskoj u travnju 2022. za kompaniju Mastercard provela je agencija za istraživanje tržišta Improve, na uzorku od 1.010 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina
Sve se više oslanjamo na kartice za plaćanje, pa čak i za iznose manje od 100 kuna, a online kupnja postaje sve prisutnija, pokazalo je redovno istraživanje MasterIndex koje je za kompaniju Mastercard u travnju ove godine provela agencija Improve. Preferirani način plaćanja na prodajnim mjestima su debitne kartice koje koristimo minimalno tri puta tjedno, a plaćanje na rate biramo radi lakšeg plaćanja većih iznosa i bolje raspodjele troškova, navodi se u priopćenju. Online kupnja je u porastu, kao i beskontaktno plaćanje te plaćanje pametnim telefonima, a u internetskim trgovinama najčešće kupujemo odjeću, obuću i modne dodatke.
Gotovo polovica ispitanika ima tri ili više kartica
Čak 97 posto sudionika u provedenom istraživanju koristi barem jednu karticu za plaćanja, većina ima debitne kartice (91 posto), a polovica posjeduje kreditne kartice (49 posto). Kreditne kartice koriste više od prosjeka stariji ispitanici, posebno oni između 50 i 55 godina. Istraživanje pokazuje i da je korištenje kreditnih kartica u pozitivnoj korelaciji s osobnim primanjima.
Korisnici platnih kartica u prosjeku imaju 2,7 kartica (isto kao i prethodne godine), a gotovo polovica korisnika kartica ima tri ili više kartica. Prosječan broj kartica raste s osobnim primanjima i dobi, a prema istraživanju muškarci posjeduju nešto više kartica od žena (2,9 naspram 2,5).
Trećina ispitanika koristi kartice svaki drugi dan
Čak 81 posto ispitanika preferira upravo plaćanje karticama, a koristi ih minimalno tri do pet puta tjedno. Istovremeno, gotovina je omiljena metoda plaćanja za tek 19 posto ispitanika. Konkretnije, ispitanicima su na prvom mjestu debitne kartice (za 60 posto njih) pa čak i za iznose manje od 100 kuna. Mobilno plaćanje preferira mlađa populacija, više muškarci nego žene, obrazovaniji i s višim prihodima, pretežno u Istri i Primorju.
Kao i prošle godine, 61 posto korisnika interneta među ispitanima plaća na rate. Lakoća plaćanja velikih iznosa – što je presudniji čimbenik nego 2021. – i bolja raspodjela troškova glavni su razlozi za prihvaćanje obročnog plaćanja.
Promjena navika plaćanja tijekom pandemije
Ispitanici su promijenili svoje navike vezane uz plaćanje tijekom pandemije. Čak 53 posto njih je istaknulo da češće koriste beskontaktne kartice, dok 51 posto njih više plaća karticama općenito. Gotovo polovica ispitanika češće kupuje online, dok 27 posto njih ističe da više nego prije pandemije izbjegava plaćanje pouzećem.
- Kako bi pružili izbor i fleksibilnost koju potrošači trebaju – i sve više očekuju – trgovci moraju ponuditi niz rješenja za plaćanje. Kako se potražnja za novim metodama plaćanja nastavlja, bit će potreban još širi raspon rješenja, uvida i proizvoda kako bi se zadovoljio sve veći entuzijazam potrošača. Tržišni udio digitalnih i mobilnih novčanika će rasti, kao i bankovnih prijenosa i opcija buy now pay later. Očekujemo da će se trgovci nastaviti prilagođavati ovim promjenama - rekao je Cosmin Vladimirescu, direktor Mastercarda za Hrvatsku i Rumunjsku.
Značajan dio ispitanika (91 posto) koristi kartice za online kupnju. Većina ljudi to čini jedan do dva puta mjesečno (36 posto) ili 1-2 puta svaka 3 mjeseca (33 posto). Kartice za online kupnju češće koriste osobe s višim osobnim primanjima (12.000 kn+). Svi oni koji posjeduju kartice su ih koristili za online kupnju barem povremeno, a 61 posto to čini mjesečno ili češće.
Preko interneta se najčešće kupuju odjeća, obuća i elektronika
Nešto više od polovice ispitanih izjasnilo se da podjednako kupuju u stranim i hrvatskim internetskim trgovinama, a manju popularnost u odnosu na rujan 2021. bilježe strane trgovine. Najčešće se preko interneta kupuju odjeća, obuća, modni dodaci, elektronika i kozmetika.
Istraživanje je pokazalo da ispitanici online planiraju češće kupovati ponajprije odjeću, obuću i modne dodatke (60 posto), elektroniku (42 posto) te ulaznice za kina, kazališta i koncerte (33 posto). Što se pak tiče fizičkih trgovina, one su najmanje poželjne za kupnju videoigara, ulaznica, knjiga i časopisa.