Problem zbog prodaja dospjelih potraživanja banaka agencijama za otkup potraživanja bila je jedna od brojnih tema na nedavno održanom VIII. kongresu sudskih vještaka i procjenitelja u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja (HDSViP). Tim je kongresom nastavljeno ujednačavanje prakse 50 struka i 140 specijalnosti koje imaju članovi HDSViP-a, a za 932 sudionika, uz prisustvo 20-ak gostiju, predavanja su održala 52 predavača.
Već tokom prvog plenarnog dana održana su zanimljiva predavanja sudaca, ali i predstavnika Pravosudne akademije RH, odvjetnika i Instituta za hrvatski jezik o odnosu vještaka i procjenitelja sa ostalim sudionicima u sudskim postupcima, i u postupcima medijacije. Od sudaca bili su predstavnici Vrhovnog suda RH, Visokog kaznenog suda RH, Županijskog suda u Zagrebu, Općinskog suda u Novom Zagrebu, Trgovačkog suda u Zagrebu, Visokog trgovačkog suda RH, Upravnog suda u Zagrebu i Visokog upravnog suda RH.
Drugog dana održane su strukovne sekcije kada je bilo riječi o spomenutom problemu prodaje bankarskih potraživanja agencijama. Kako je istaknuto na predavanju koje je organizirala Sekcija ekonomije, problematika otkupa potraživanja banaka od građana je kao začarani krug koji još uvijek nije adekvatno riješen. U blokadi na kraju kolovoza 2024. bilo je oko 200.238 potrošača. Dužnici su i nakon donošenja Zakona o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja i dalje nedovoljno zaštićeni, istaknuto je na kongresu, prvenstveno u dijelu koji se odnosi na sustav obavješćivanja dužnika. Banke rješavaju problem prodajom potraživanja agencijama za naplatu potraživanja koje u Hrvatskoj posluju od 2007.
Iako se Zakonom o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja nastojalo urediti neka važna pitanja kao što su obavijest dužniku o namjeri kupoprodaje ugovora o kreditu ili drugom potraživanju, kao i obavijest o izvršenoj kupoprodaji potraživanja i strukturi duga, provedba tih ciljeva nije bila očekivana iako je trebala dovesti do jačanja pravne sigurnosti u postupcima koji uslijede nakon kupoprodaje potraživanja.
Zapravo je najveći problem, kako je istaknuto na kongresu, neinformiranost potrošača/dužnika o izvršenom otkupu potraživanja. Naime, nije moguće, ili je teško dobiti podatke od banaka o iznosu otkupljenog duga potrebnog za vještačenje jer ih neke od njih brišu iz svoga CMS sustava zbog činjenice da je predmetna tražbina ustupljena agenciji za naplatu potraživanja.
S druge strane, problem stvara i obavještavanje banaka o ustupu tražbine običnom poštom ne provjeravajući da li je dužnik zaprimio obavijest i da li je uopće na toj adresi. A osim toga, naglašeno je na kongresu, građani često ističu da ‘nisu nikada zaprimili pisanu obavijest‘ o provođenju ovršnog postupka i postojanju duga te da zato ‘ne znaju o čemu se radi‘.
Bankarske naknade
S druge strane, kako se nalozi za vještačenje u pravilu izdaju nakon pokrenute ovrhe od strane agencija koje su otkupile potraživanja od banaka, a banke su već obrisale podatke, vještaci nailaze na velike poteškoće prilikom samo g vještačenja.
Zato su na kongresu predložili rješenja kako bi se eliminirali navedeni problemi. Između ostalog, što je prije moguće treba dopuniti Zakon o načinu, uvjetima i postupku servisiranja i kupoprodaje potraživanja tako što bi se uredio postupak obavještavanja dužnika na način da je obavezna potvrda o uručenju pismena i to naročito kod obavijesti o dugu, pokretanju ovrhe, zatvaranju računa i prodaji potraživanja. To bi dužniku omogućilo prigovor, podmirenje duga, smanjenje troškova itd. Osim toga, zakonski treba urediti način obračunavanja i naplate bankarskih naknada – HNB je započela postupak, ali osim zakonskog uređenja potrebno je i pojačati nadzor HNB-a, što dovodi do smanjenja troškova i zaštite potrošača. Također je predloženo da se precizno uredi otkaz i zatvaranje računa dužnika /klijenta, što bi povećalo sigurnost potrošača te bi se smanjili troškovi. I na kraju, pri prodaji potraživanja mora se obavezno omogućiti uvid u promete prije prodaje kako bi se utvrdila osnovanost troškova i omogućio ispravan obračun zateznih kamata.
Što se ostalih predavanja tiče, govorilo se o građevinarima, solarnim i bioelektranama, o izvlaštenjima nekretnina, o netočnoj bazi podataka nekretnine, forenzici u vještačenjima, o korištenju dronova u vještačenjima itd.
Sudski vještaci medicinske struke govorili su o problemima naknade štete kod ozljeda na radu i ocjenama radne sposobnosti, trajnog invaliditeta i tjelesnih oštećenja. Kadje pak riječ o Sekciji strojarstva, prometa i vozila, zaštite od požara i zaštite na radu, prikazana su dva slučaja o uzrocima zapaljenja kuća, o smrtnim ozljedama radnika na poslu, o rezultatima analize posljedica prometnih nesreća, o procjenama vrijednosti motornih vozila i plovila…
Kako je istaknuto, Kongres sudskih vještaka i procjenitelja RH najveći je u EU, ali i u drugim europskim državama. Inače, HDSViP, na čijem je čelu predsjednica Melita Bestvina, osnovan je prije 44 godina (1980.) u cilju okupljanja sudskih vještaka i procjenitelja svih struka, a godinama se, između ostalog, bori i za položaj vještaka i procjenitelja čije se naknade za njihov rad nisu mijenjale od 1998.