Nastavno na poziv Ministarstva financija, Hrvatska revizorska komora je, zajedno s predstavnicima nadležnih i regulatornih tijela te ostalim relevantnim dionicima, sudjelovala u radnoj skupini na izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, gdje je iznijela svoja stajališta i prijedloge za izmjene i dopune Zakona.
Komora kao strukovna organizacija revizorske profesije u Republici Hrvatskoj, kontinuirano prati stanje, prepoznaje izazove i interese svih sudionika u području obavljanja zakonske revizije i pružanja revizorskih usluga. Prijedlozi Komore proizašli su iz iskustva ovlaštenih revizora u obavljanju profesije, ključnih tema revizora i poduzetnika vezano uz primjenu postojećeg Zakona o reviziji te saznanja o najboljim praksama zemalja Europske unije.
- Ministarstvo financija uvažilo je većinu prijedloga Komore, prepoznajući u njima nastojanja za dodatnim unapređenjem neovisnosti revizora i kvalitete obavljanja revizijske profesije koja služi javnom interesu kroz jačanje poslovnog i investicijskog povjerenja u Republiku Hrvatsku, privlačenja stranih investicija te razvoju gospodarskih subjekata i konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u cjelini - ističe Berislav Horvat, predsjednik Hrvatske revizorske komore.
Najznačajniji prijedlozi Komore, uključeni u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o reviziji, odnose se na ranije imenovanje revizora i propisivanje minimalnog razdoblja trajanja početnog angažmana zakonskih revizija, produženje razdoblja rotacije revizorskog društva i ukidanje zakonske obveze ugovaranja zajedničke revizije.
Kako bi se povećala neovisnost i smanjio vanjski utjecaj na revizora u obavljanju revizije i formiranju mišljenja, Komora je predložila ranije imenovanje revizora i ugovaranje revizije u smislu da obveznici zakonske revizije imenuju revizorsko društvo najkasnije tri mjeseca prije završetka poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini čiji su godišnji financijski izvještaji predmet ugovora o reviziji te propisivanje minimalnog razdoblja trajanja početnog angažmana zakonskih revizija na dvije godine. Usvajanjem ovih izmjena omogućilo bi se kvalitetnije planiranje revizijskih resursa i provedba revizijskih aktivnosti te praćenje revidiranog subjekta tijekom cjelokupnog razdoblja na koje se odnose financijski izvještaji. Uspostavljanjem trajnijeg poslovnog odnosa uspostavlja se kontinuirana komunikacije između revizora i revidiranog subjekta te stvaraju preduvjeti za provedbu preporuka revizora, čime se značajno unapređuje kvaliteta financijskih izvještaja.
Većina zemalja EU usvojila je sustav rotacije revizorskih društava kod subjekata od javnog interesa od deset godina. Postojeća iskustva ukazuju da kraće razdoblje rotacije revizorskog društva ne utječe na povećanje neovisnosti i kvalitete obavljene revizije, već da je rotacija revizijskog partnera učinkovitiji mehanizam zaštite neovisnosti revizora. Veliki poduzetnici s matičnim društvom izvan Republike Hrvatske usvojili su praksu imenovanja revizora na razini grupacije te im obveza izmjene revizora isključivo na razini Republike Hrvatske predstavlja dodatno organizacijsko i financijsko opterećenje. Stoga je Komora predložila produženje razdoblja rotacije revizorskog društva prilikom obavljanja zakonske revizije kod subjekata od javnog interesa sa sedam na deset godina.
Nadalje, Komora predlaže ukidanje ugovaranja zakonske revizije s više revizorskih društava kod subjekata od javnog interesa. Broj obveznika zajedničke revizije u Republici Hrvatskoj je izuzetno mali te se najvećim dijelom odnosi na infrastrukturne subjekte u vlasništvu države uz određen broj subjekta u privatnom vlasništvu. Imajući u vidu da su obveze zajedničke revizije izuzeti poduzetnici iste veličine, ali sa matičnim društvom izvan Republike Hrvatske, ovim zahtjevom se hrvatskim poduzetnicima nameće dodatna regulativna obveza i troškovi što smanjuje konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Pored Republike Hrvatske, od zemalja Europske unije, zakonsku obvezu ugovaranja zajedničke revizije imaju samo Bugarska i Francuska dok je Danska tu obvezu ukinula 2004. godine, nakon procjene kako dodatni troškovi zajedničke revizije premašuju njene koristi. Globalna istraživanja o utjecaju zajedničke revizije na povećanje kvalitete i smanjenje tržišne koncentracije su bez konsenzusa o pozitivnim učincima. U Republici Hrvatskoj nema objavljenih podataka o postizanju očekivanih ciljeva zajedničke revizije, a to su pozitivni utjecaj na makroekonomsku politiku, jačanje neovisnosti i objektivnosti revizora, jačanje tehničkog znanja revizora i povećanje kvalitete revizije.
Sve predložene izmjene i dopune Zakona o reviziji usmjerene su ka unapređenju revizijske prakse u Republici Hrvatskoj i jačanju povjerenja javnosti u revizorsku profesiju. Komora pozdravlja prihvaćene prijedloge te ostaje otvorena za konstruktivnu suradnju s Ministarstvom financija i svim relevantnim dionicima, kako bi zajedno doprinijeli boljem, transparentnijem i učinkovitijem reguliranju revizorskog sektora u našoj zemlji.