Ovih dana se kroz medije provlači vijest o izborima u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i kako će se oni odraziti na budućnost gospodarstva i ekonomije, ne samo SAD-a, već i Europe te svijeta. Najave su da će carine rasti te da će se to odraziti na Europu, gdje će uz rat u Ukrajini i njegov daljnji razvoj, to utjecati na usporavanje ekonomije u Europi. Što će na kraju zaista biti, to ćemo tek vidjeti.
Unatoč svim događanjima u svijetu brine nas svakodnevica u Hrvatskoj i kako sve promjene utječu na naš životni standard i cjelokupno gospodarstvo.
Pa kakvo nam je gospodarstvo?
Bruto domaći proizvod (BDP) pokazuje u kojem nam se smjeru kreće gospodarstvo. U drugom tromjesečju 2024. godine BDP je realno veći za 3,5 postou odnosu na isto tromjesečje 2023. i viši je od EU prosjeka te pokazuje višu stopu rasta nego što je ranije prognozirano. Rast BDP-a dolazi i od rasta osobne potrošnje, dok nezaposlenost bilježi pad i dolazi na rekordno nisku stopu od 4,6 postou rujnu 2024. (vs. 5,8 postou rujnu 2023.).
A što je s cijenama?
Inflacija iz mjeseca u mjesec pokazuje usporavanje u Europskoj uniji i, prema Eurostatu, rast potrošačkih cijena u EU za rujan 2024. na godišnjoj je razini iznosio 2,1%. Hrvatska se nalazi iznad razine inflacije EU, sa zemljama poput Estonije, Grčke, Mađarske, ali bilježi isti trend te u rujnu 2024. rast potrošačkih cijena za Hrvatsku iznosi 3,1%.
Iako smo i dalje oprezni u potrošnji, trendovi pokazuju da se malo opuštamo.
Turistička sezona se ponovno pokazala uspješnom gdje je zabilježen porast dolazaka od 4 postoi 1 postou broju noćenja u prvih osam mjeseci 2024. u odnosu na 2023. godinu. Završetkom ljetne sezone počela je nova školska godina, planiranje budžeta za sljedeću godinu kao i svih ostalih djelatnosti da se uspješno privede kraju tekuća godina.
Trend rasta se nastavlja
U zadnjih godinu dana (listopad 2023. – rujan 2024.) u odnosu na godinu prije cijene u sektoru robe široke potrošnje (FMCG), mjerene NIQ-ovim panelom trgovine, prosječno su veće 4%, dok je konzumacija viša za 5,4 postopa je ukupni obrtaj promatranih kategorija 9,6 postoveći.
Gledajući od početka ove godine (siječanj – rujan 2024.), cijene su više za gotovo 3%, konzumacija za 5,4%, a ukupni je promet 8,3 postoveći nego u prvih devet mjeseci 2023. godine. Zdravi rast se nastavio te dolazi od većih cijena kao i od povećane konzumacije.
Podaci u nastavku odnose se na procjenu prodaje maloprodajnog tržišta Hrvatske (s diskonterima i drogerijama, ali bez ljekarni i specijaliziranih trgovina, i bez ugostiteljstva) za 150 kategorija, za razdoblje listopad 2023.– rujan 2024., kao i od početka godine za razdoblje siječanj 2024. – rujan 2024., za prehranu i neprehranu. Neke značajne kategorije nisu uključene, poput cigareta (jer bi previše utjecale na ukupnu sliku), te svježeg voća i povrća, već samo one koje NIQ redovno prati putem panela trgovine ("Market Track").
Struktura sektora robe široke potrošnje u Hrvatskoj
U ukupnoj prodaji robe široke potrošnje u Hrvatskoj prehrambeni proizvodi čine 86%, dok na neprehrambene otpada 14%. Brendovi dominiraju s 80 postoudjela, dok trgovačke robne marke (TRM) drže 20%.
Raste li važnost trgovačkih robnih marki?
Iako je godišnji rast vrijednosne prodaje TRM-a sporiji od brendova (8 postonaspram 10%), od početka godine bilježe veću stopu konzumacije (+7%) u odnosu na brendove (4,4%). Međutim, zbog niže cijene, njihov doprinos ukupnom prometu ostaje manji.
Inflacija i količinska potrošnja
Cijene robe široke potrošnje porasle su za 4 postona godišnjoj razini, a od početka godine za 3%. Usprkos tome, količinska potrošnja bilježi stabilan porast od 5,4%, kako na godišnjoj razini, tako i u prvih devet mjeseci ove godine.
Najveći porasti u potrošnji
Potrošnja šećera porasla je za 47%, povrtnih sokova za 40%, izotoničnih napitaka za 36%, dok je potražnja za ledenom kavom porasla za 31%. Kategorija s najvećim rastom je njega kože oko očiju, s porastom od 49%.
Najveći porasti cijena
Čokolade za kuhanje poskupjele su čak 30 postou zadnjih godinu dana, a od početka godine za 41%. Značajan rast cijena bilježe kondomi, njega usana i čokoladne table (po 20%), izotonični napici (16%) te vina i praline (15%).
Reakcije potrošnje na poskupljenja
Količinska prodaja opada kod čokolada za kuhanje, čokoladnih tabli i kondoma. S druge strane, potrošnja izotoničnih napitaka, deterdženata, njege usana i zaštite kože od sunca bilježi rast unatoč višim cijenama.
Proizvodi s padom cijena
Šećer je pojeftinio za 29 postona godišnjoj razini (37 postood početka godine), toaletni papir za 7%, a jaja i vlažni toaletni papir za 6%. Pad cijena prati i porast konzumacije, osim kod toaletnog papira.