Ukratko
StoryEditor

Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu: Ne uspoređujemo se s lokalnom konkurencijom – naš je fokus globalno tržište

16. Veljača 2023.
Sanja Sever Mališfoto Ratko Mavar

Nikada dosad u povijesti dugoj više od stotinu godina Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu nije imao dekanicu. No ni toga staklenog stropa više nema, na komadiće ga je razbila dr. sc. Sanja Sever Mališ, izv. prof., dekanica koja je dužnost preuzela prije nekoliko mjeseci. Bivša prodekanica za poslovne procese i strateška partnerstva Fakulteta, inače profesorica na Katedri za računovodstvo, pobjedu je odnijela na izborima održanima prošle godine.

Nakon prvoga izbornog kruga, u kojem je sudjelovalo četvero kandidata, u drugi je krug ušlo njih dvoje: Sever Mališ i prof. dr. sc. Marko Kolaković. U drugom izbornom krugu dr. sc. Sever Mališ, izv. prof., dobila je 139 glasova, njezin protivnik 75 glasa, a dva su glasačka listića bila nevrijedeća, pa je Fakultetsko vijeće izabralo novu dekanicu na dvogodišnje akademsko razdoblje. Međutim, javnost o programu nove dekanice ne zna ništa jer je to dokument koji se ne objavljuje javno, stoga je povod za intervju Lideru bio doznati koji će biti prioriteti te institucije u sljedeće dvije akademske godine koliko će trajati dekaničin mandat.

S kojim ste programom ušli u izbor za dekanicu i koje će biti strateško opredjeljenje Fakulteta u budućnosti?

– Moj program temelji se na činjenici da je Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu trenutačno vodeća institucija u Republici Hrvatskoj u području ekonomije i poslovne ekonomije i da kao takvi doista želimo i moramo biti inicijatori pozitivnih društvenih promjena te kreatori ekonomskih politika. Što se strateškog opredjeljenja Fakulteta tiče, nastavit ćemo međunarodnu akreditaciju.

To što smo najveći i najpoželjniji fakultet u Hrvatskoj nije samo po sebi dovoljno ako ne ispunjavamo kriterije, odnosno standarde koje moraju ispunjavati najbolji svjetski ekonomski fakulteti. A to smo već napravili: uspostavili smo standarde na temelju kojih se Ekonomski fakultet svrstava u jedan posto vodećih, elitnih visokoškolskih institucija iz područja ekonomije i poslovne ekonomije. To dokazujemo ​akreditacijama AACSB-a i EQUIS-a na razini cijele institucije te EFMD-ovim programskim akreditacijama, koje ima samo 207 institucija u svijetu, i mogu reći da smo i sretni i ponosni što smo zadovoljili njihove stroge institucionalne kriterije.

Koje ste kriterije morali ispuniti?

– Svaka od tih akreditacija ima različite zahtjeve i kriterije koji obuhvaćaju kvalitetu i međunarodnu relevantnost profesora, kvalitetu nastavnog procesa, ali i rezultata tog procesa. Tako je jedan od kriterija i uloga fakulteta u društvu u cjelini. A tu smo jaki jer naš Fakultet, zahvaljujući svojim profesorima i alumnima, pridonosi ne samo razvoju zakonodavnog okvira već i usmjeravanju monetarne i fiskalne politike te gospodarstva.

Kako izgleda postupak akreditacije?

– Postupak uključuje analizu fakultetske dokumentacije, intervjue i nekoliko posjeta akreditacijskog tima koji se sastoji od bivših dekana različitih fakulteta i predstavnika gospodarstva. A kad ste me već pitali za moju viziju, naglasila bih da su akreditacije dio naših težnji prema izvrsnosti i globalnoj relevantnosti. Upravo sam u tom smislu inicirala i osnivanje Savjeta najboljih studenata našeg Fakulteta, u kojem je 127 studenata od kojih očekujemo snažan doprinos budućem razvoju Fakulteta.

Nagrađujemo i najbolje nastavnike i znanstvenike, i to tako da nagrade budu motivirajuće i za iskusne profesore i za mlade znanstvenike na početku karijere, a gradimo ne samo globalnu relevantnost već i prisutnost uz pomoć svoje globalne zajednice alumna. Međutim, i pri tome ne treba smetnuti s uma da je uspješnost Ekonomskog fakulteta, najveće i stožerne ekonomske misli, preduvjet uspješna razvoja ekonomije i prosperiteta države.

Što te akreditacije zapravo znače za Fakultet i za studente?

– To i nije namijenjeno samo nama, instituciji, nego i našim studentima. Za njih to znači da naša diploma vrijedi svugdje u svijetu jer imamo jednake ishode znanja kao i najprestižniji svjetski fakulteti ekonomije. To im omogućava mobilnost tijekom studiranja i konkurentnost na globalnom tržištu rada nakon što steknu diplomu.

Koliko je fakultet već sad globalno konkurentan?

– Naš Fakultet već je globalno prepoznat, a njegovi programi konkurentni. To nam uz međunarodne akreditacije pokazuju i dolazna i odlazna mobilnost studenata i profesora. Naši profesori gosti su predavači na prestižnim međunarodnim institucijama, koriste se relevantnim slučajevima iz poslovne prakse, aktivno sudjeluju u međunarodnim udrugama.

Dakle, mi smo znatno integrirani u globalni sustav znanosti i visokoškolskog obrazovanja. Naš je cilj i dalje raditi na toj međunarodnoj relevantnosti. Uostalom, ako smo se pozicionirali kao turističko top-odredište, zašto ne bismo napravili kampanju za Hrvatsku kao zemlju u kojoj se može dobiti kvalitetno obrazovanje?

Tko bi trebao biti nositelj takve kampanje, prema vašemu mišljenju?

– To bi trebao biti integrirani posao i Sveučilišta i Ministarstva obrazovanja i fakulteta. To bi trebao biti i naš zajednički cilj.

Imamo li mi infrastrukturu koja bi podnijela strane studente?

– Mislim da imamo, ali zasad imamo previše administrativnih barijera. Kad bismo njih uklonili, brzo bismo to mogli organizirati.

Kojih barijera?

– Pitanje zdravstvenog osiguranja za strane studente jedno je od glavnih; tko bi podmirivao troškove zdravstvenog osiguranja, smještaja, viza i slično.

Ako kažete da ste i sukreatori ekonomske politike, što ste zbog akreditacija morali dokazati? Pretpostavljam da imate rješenja za takve barijere.

– Imamo ih i već smo poduzeli korake da se ta tema stavi na dnevni red u pojedinim institucijama. Osim toga, povezali smo ekonomske fakultete u Hrvatskoj kako bismo organizirali projekt internacionalizacije ekonomskih studija i u tom smislu djelujemo. Mnogo aktivnosti koje provodim kao dekanica posljednjih mjeseci usmjerene su prema toj ideji.

Uz to je naš Fakultet nositelj istraživačkog projekta za Ministarstvo znanosti i obrazovanja kojemu je upravo cilj identificirati nužne aktivnosti za otklanjanje mogućih barijera za internacionalizaciju cjelokupnog sustava visokog obrazovanja.

Je li internacionalizacija nužnost?

– Internacionalizacija jest nužnost, posebice nakon ulaska Hrvatske u EU. Već godinama radimo na ostvarivanju tih rigoroznih kriterija da bismo uopće dobili navedene akreditacije. Sada, da bismo održavali svoj status u reakreditacijskim postupcima, moramo kontinuirano dokazivati da napredujemo, što u internacionalizaciji, što u razmjeni profesora i studenata, što u razvoju globalno relevantnih i konkurentnih programa.

Internacionalizacija nije samo želja, to je nužnost za razvoj Fakulteta, ali i za osiguranje dovoljno kvalitetnih potencijalnih zaposlenika za naše poslodavce. Vjerujem da će za stotinu godina Fakultet biti mjesto koje će okupljati najbolje domaće i strane studente.

Kakvom ocjenjujete konkurenciju – privatna sveučilišta?

– Kada ste na čelu najboljeg Fakulteta u području ekonomije i poslovne ekonomije, ne uspoređujete se s lokalnom konkurencijom – naš je fokus globalno tržište. Nisam neskromna, ali od tridesetak tisuća onih koji su prošle godine pristupili državnoj maturi deset tisuća njih želi upisati neki od naših programa.

Kako dekanica Sever Mališ vidi Ekonomski fakultet kao sukreatora ekonomske politike u Hrvatskoj, bi li prihvatila ministarsku poziciju, a kako rangiranje hrvatskih sveučilišta, pročitajte u tiskanom i digitalnom izdanju tjednika Lider.

18. srpanj 2024 19:00