Ukratko
StoryEditor

Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu: Akademska zajednica mora prepoznavati potrebe tržišta, biti učinkovitija, agilna i brza

12. Siječanj 2023.
Stjepan Lakušićfoto Rene Karaman

Novi rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić na tu je funkciju stigao s mjesta dekana Građevinskog fakulteta da bi ubrzao obnovu sveučilišnih zgrada oštećenih potresom, uspostavio suradnju s gospodarstvom, pokrenuo Kampus Borongaj, bolje pozicionirao Sveučilište na svjetskim rang-ljestvicama… Vrlo je samouvjeren, inovator je, neograničen je u promišljanju i djelovanju te vjeruje u uspjeh. Nada se da će mu uza sav taj zahtjevni posao ostati vremena za znanstvena istraživanja i inovacije te pisanje i objavljivanje znanstvenih radova u najprestižnijim svjetskim časopisima, kao što je činio i dosad.

Zbog čega ste odlučili doći na mjesto rektora?

– Mnogi su me pitali zašto se upuštam u ovaj pothvat s obzirom na percepciju Sveučilišta, izazove vezane uz obnovu od potresa, financiranje Sveučilišta i odnose s resornim ministarstvom koji su bili prilično narušeni te općenito u dijelu javnog okružja. Upravo su to bili razlozi – ne dolazite do ideja i rješenja kad je sve idealno, nego kad postoje problemi.

Poslovi kojima sam se bavio nisu bili standardni, tradicionalni inženjerski: stvarao sam nova tehnička rješenja, proizvode i inovacije u transferu tehnologije i suradnji s gospodarstvom u sklopu akademske zajednice i istraživanja u njoj; pokretao sam i razvio velike međunarodne konferencije koje sam od nule doveo do međunarodne pozicije i na koje dolaze znanstvenici iz pedeset zemalja. Pokazalo se da se upornošću i željama za promjenama može iskoračiti. Upravo sam tako djelovao kao dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a prije toga kao prodekan.

Nema tvrđave koju ne možete osvojiti, samo ako postoji strategija kako to učiniti. Problem je kako okolinu osvijestiti da način na koji promišljate može dati rezultat. Od vas se traže hrabrost i samouvjerenost da se to može, ali i vaš tim mora biti takav; mora biti hrabar i samouvjeren i vjerovati da će s vama uspjeti realizirati zacrtane ciljeve. Motivacija nije u tome da bi zgrade bile ljepše ili da bi se u javnosti o Sveučilištu bolje govorilo, nego nešto potpuno drugo – ljudi. Postoji tiha većina – velikih broj samozatajnih ljudi na Sveučilištu koji šute, rade i imaju rezultate i žao im je što prečesto neka lošija priča postane javna, a vrijedni dosezi samozatajnih ljudi ostaju neiskorišteni i nepredstavljeni.

Sveučilište u Zagrebu obrazuje pedeset posto visokoobrazovanoga kadra i velik je potencijal Hrvatske, jer država ne može imati viziju ako nema kreatore budućnosti, a to je u najvećem dijelu Sveučilište u Zagrebu. I za te je ljude važno boriti se, pozicionirati Sveučilište da bude ono što jest – snaga ove države. Sva druga sveučilišta u Hrvatskoj nastala su iz Sveučilišta u Zagrebu. Viziju obrazovanja i budućnosti za Hrvatsku moraju imati sveučilište i akademska zajednica, a predvodnik u tome mora biti najveće sveučilište.

Koliko ima studenata, a koliko zaposlenih na Sveučilištu u Zagrebu?

– Imamo oko 68,5 tisuća studenata, a zaposlenih je 7600 na svim fakultetima, uključujući i Rektorat. Moramo posebnu pozornost posvetiti tom dragulju jer su kreatori hrvatske prošlosti, sadašnjosti i posebice budućnosti upravo ljudi koji su obrazovanje stekli na Sveučilištu u Zagrebu. Njima treba osigurati nabolje nastavne programe i najbolje uvjete rada, studiranja i života na Sveučilištu.

S kojim ste se izazovima suočili i koje probleme morate žurno riješiti?

– Obnova od potresa najveći je izazov jer obnoviti znanstvenu infrastrukturu koja je stradala u potresu nije lagan zadatak. Sustav je iznimno razveden, raštrkan je. Ima mnogo zgrada u kojima su studenti, nastavnici, znanstvenici i laboratoriji, a koje se moraju isprazniti da bi se kvalitetno obnovile. Istodobno se znanstvena i nastavna djelatnost moraju neprekinuto i kvalitetno provoditi.

image

Stjepan Lakušić

foto Rene Karaman

Koliko je novca izdvojeno za obnovu?

– Za obnovu je predviđeno 333 milijuna eura (2,5 milijardi kuna) i vjerujem da će se sve aktivnosti provesti u iduće dvije godine. Najveći je izazov ​pravodobno provesti zahtjevne procese javne nabave vezane uz projektiranje, odabir izvođača radova na obnovi i slično, posebice u kontekstu izazovna razdoblja u građevinskoj djelatnosti. Obnovi od potresa posvećujem dosta vremena. Posebice je važna suradnja koju imam s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ministarstvom kulture i medija kako bi se cijeli proces obnove proveo glatko i brzo.

Što kanite napraviti tijekom četverogodišnjeg mandata?

– Namjeravam ostvariti postavljene ciljeve iz svoga precizno definiranog programa rada. Osim obnove od potresa, sljedeći je cilj pokrenuti Kampus Borongaj jer to mora biti prostor na kojem će se realizirati konkretni projekti. Od 2014. bavim se Kampusom. Upravo ​ondje pokrenuo sam i veliki centar izvrsnosti za sektor građevinarstva, ta je građevina u srpnju 2022. dobila građevinsku dozvolu. Počeo sam pripreme za gradnju studentskog doma u Kampusu, a produžetak Vukovarske i prometno povezivanje Kampusa rješava se s Gradom Zagrebom i Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. Treba stvoriti uvjete da Kampus zaživi.

Planirate li surađivati s gospodarstvom?

– Planiram oformiti gospodarsko vijeće Sveučilišta kao rektorovo savjetodavno tijelo da bi se kvalitetno uspostavljala i širila suradnja s fakultetima jer jedino tako možemo prenositi znanje iz istraživanja transferom tehnologije u gospodarstvo, čijim proizvodima temeljenima na znanstvenim istraživanjima treba potpora, a to može najbolje napraviti upravo akademska zajednica. Ona mora prepoznavati potrebe tržišta, biti u tome učinkovitija, agilna i brza jer se život danas mijenja velikom brzinom. Tehnologija ubrzano napreduje, što traži i neprestanu prilagodbu studijskih programa prema potrebama tržišta rada.

Cijeli intervju pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.

04. ožujak 2024 16:00