Ukratko
StoryEditor

Svijet u 2023.: Godina ratova

29. Prosinac 2023.
rat ukrajina

Rat Izraela protiv Hamasa i nastavak ruske invazije u Ukrajini udaljili su svijet od mira u još jednoj ratnoj godini.

Bila je to još jedna godina krajnosti. Žestoko se ratovalo na Bliskom istoku i u Ukrajini, ‘brzo i efikasno‘ u Gorskom Karabahu, broj izbjeglica u svijetu nikad nije bio viši, sada ih je 114 milijuna, Indijci su u broju pretekli Kineze, temperature su rasle rekordno, a u ljeto je svijet zapljusnuo ružičasti val barbimanije.

Hamasov brutalni teoristički napad na civile u južnom Izraelu 7. listopada bio je okidač za žestoki sukob na Bliskom istoku i humanitarnu krizu u Pojasu Gaze.

Palestinski militanti u nezapamćenom su gnusnom napadu ubili su 1200 Izraelaca i oteli oko 240 ljudi. Izrael je, nakon što se pribrao od početnog šoka i velikih propusta u svojoj samoobrani, očekivano žestoko odgovorio i krenuo u uništenje Hamasa.

Iako tvrde da se ne bore s palestinskim narodom nego s Hamasom, Izraelci se ne osvrću mnogo na civilne žrtve i svakim danom raste broj mrtvih u izraelskom bombardiranju Pojasa Gaze. Prema palestinskim podacima, ubijeno je više od 20.000 ljudi, a isporuka humanitarne pomoći i osnovnih potrepština je otežana.

U prvom i dosad jedinom primirju, koje je krajem studenoga trajalo ukupno sedam dana, Hamas je oslobodio 105 talaca, a Izrael zauzvrat pustio 240 Palestinaca iz izraelskih zatvora.

Čim je primirje isteklo, Izrael je intenzivirao napade zanemarujući pozive UN-a, Svjetske zdravstvene organizacije i drugih da ne otežava ionako katastrofalnu humanitarnu situaciju.

UN je u neobvezujućim rezolucijama Opće skupštine iz listopada i prosinca pozvao na održivo humanitarno primirje. Hrvatska je u prvom slučaju bila među rijetkima koja glasala protiv, uz obrazloženje da dokument ne osuđuje zločine Hamasa, a drugu je podržala uz objašnjenje MVEP-a da je ta rezolucija lišena političkih ocjena i usmjerena na tešku humanitarnu situaciju u Gazi.

Kraj rata nije na blizu. Izrael je upozorio da bi mogao trajati još mjesecima jer Hamasovu infastrukturu, naročito mrežu podzemnih tunela, nije lako uništiti.

Posljedica sukoba, među ostalim, porast je antisemitizma na zapadu i strah od teorističkih napada u Europi.

Islamističkih napada ipak nije bilo, ali je zato Europu šokirao pokolj studenata u Pragu na samom kraju godine. Napadač, 24-godišnji student, iz još uvijek nepoznatih razloga ubio je 13 ljudi na praškom sveučilištu.

Za Ukrajinu sve manje vremena i novca

Rat na Bliskom istoku preusmjerio je pozornost s ruskog rata u Ukrajini, a dolaskom zime ne očekuju se pomaci u ukrajinskoj protuofenzivi koja je počela na ljeto i nije polučila rezultate.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij neprestano traži veću vojnu i financijsku pomoć, ali remen se počeo stezati i u SAD-u, zemlji koja prednjači u vojnoj pomoći napadnutoj zemlji jer je u Kongresu s republikanskom većinom sve slabiji interes za odobrenje dodatne pomoći Kijevu.

EU je Rusiji od početka rata u Ukrajini nametnuo 11 paketa sankcija na rusko gospodarstvo i političke elite. No Moskva u određenoj mjeri uspijeva zaobilaziti te mjere, često uz pomoć trećih zemalja.

No jedna pobjeda za Ukrajinu i Europu, kako je Zelenskij opisuje, ostvarena je sredinom prosinca. Čelnici EU-a odlučili su otvoriti pristupne pregovore s Ukrajinom, i s Moldavijom, ali ne zna se kad će se održati prva međuvladina konferencija o pristupanju ni kad će se usvojiti pregovarački okvir.

Plan da se Ukrajini osigura 50 milijardi eura iz proračuna EU-a propao je zbog blokade mađarskog premijera Viktora Orbana, ali to pitanje ponovno će se razmatrati iduće godine.

Putin, za kojim je ICC u ožujku raspisao tjeralicu, rekao je na kraju godine da Moskva nastavlja sa "specijalnom vojnom operacijom" sve dok Kijev ne pristane na dogovor kojim bi se uzela u obzir sigurnost Rusije.

U srpnju je propao crnomorski žitni sporazum jer se Rusija odlučila povući iz njega pa je Ukrajina uspostavila "humanitarni koridor" kako bi zaobišla rusku blokadu kijevskog izvoza žitarica preko Crnog mora. Ukrajina tvrdi da alternativni pravac funkcionira iako je bio meta ruskih napada.

Iskoristivši priliku što je Rusija ‘zauzeta‘ u Ukrajini, Azerbajdžan je 19. rujna pokrenuo veliku vojnu operaciju i u samo dva dana vratio ‘odmetnuti‘ Gorski Karabah pod svoju kontrolu. Uslijedio je masovan egzodus etničkih Armenaca kojih je gotovo 100.000 napustilo enklavu.

Finska u NATO-u, Prigožinov ustanak

Rusiji susjedna Finska službeno je postala 31. članica NATO-a u travnju, a upravo je ruska invazija na Ukrajinu utjecala na to da se Helsinki odlučio na to nakon desetljeća vojne nesvrstanosti.

Švedska želi isto, ali je još uvijek u čekaonici zbog Turske i Mađarske.

Ruski politički vrh othrvao se u lipnju osvetničkom pohodu šefa Wagnera Jevgenija Prigožina, ogorčenog što nema podršku vojnog vrha u ratu u Ukrajini. Njegovi vagnerovci zauzeli su Rostov i u 24 sata stigli na 200 kilometara od dobro utvrđene Moskve. Iako se ondje već počela osjećati panika, a Putin bjesnio zbog izdaje, Prigožin je tada zaustavio oklopnu kolonu, navodno na nagovor bjelosrukog predsjednika Aleksandra Lukašenka.

Svima je obećana amnestija, a Prigožinu dopušten odlazak u egzil. Samo dva mjeseca poslije, 23. kolovoza, poginuo je u zrakoplovnoj nesreći pod sumnjivim okolnostima.

Xiju treći mandat, okrunjen Karlo III. 

Kineski predsjednik Xi Jinping osigurao si je treći mandat u ožujku i tako postao najmoćniji čelnik te države nakon Mao Zedonga. Za to je dobio jednoglasnu podršku skoro tri tisuće članova kineskog parlamenta.

Britanski kralj Karlo III. okrunjen su u svibnju na raskošnoj svečanosti u Londonu. prvoj takvoj nakon 70 godina. Sa svoje 74 godine, najstariji je novi suveren u povijesti britanske monarhije.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan pobijedio je u drugom krugu predsjedničkih izbora u svibnju, a pristašama poručio da je "pobijedila demokracija". I njemu je to povijesni, treći mandat.

Desna koalicija tijesno je pobijedila na izborima u Finskoj u travnju i svrgnula lijevu vladu Sanne Marin, nekoć najmlađe šefice vlade na svijetu.

U Slovačkoj je početkom listopada pobijedio lijevi populist Robert Fico obećanjima da će ukinuti vojnu pomoć Ukrajini, učiniti vanjsku politiku neovisnom o partnerima iz EU-a i SAD-a i čvrsto čuvati granicu od ilegalnih migranata.

Socijalist Pedro Sanchez dobio je novi četverogodišnji mandat kao španjolski premijer u studenome, ali pod cijenu oprosta organizatorima referenduma za neovisnost Katalonije iz 2017.

Krajnje desni nizozemski populist Geert Wilders pregovara o koalicijskoj vladi nakon što je njegova protuislamska Slobodarska stranka (PVV) iznenađujuće osvojila 23 posto glasova na izborima u studenome.

Poljski konzervativni populisti izgubili su na izborima pa je u prosincu prisegnula nova vlada premijera Donalda Tuska i očekuje se poboljšanje odnosa Varšave s Bruxellesom.

Američki predsjednik Joe Biden suočava se, pak, s onim što je prolazio njegov prethodnik Donald Trump na kraju mandata.

Zastupnički dom Kongresa odobrio je istragu o njegovom opozivu kako bi se utvrdilo jesu li Biden i njegova obitelj imali koristi od inozemnih poslova njegovog sina Huntera dok je Biden bio američki potpredsjednik.

Biden i Trump ponovno bi mogli odmjeriti snage 2024., a potonji će se u međuvremenu morati baviti i pravnim izazovima jer je u ovoj godini ‘zaradio‘ četiri optužnice.

Optužen je da je manipulirao financijskim izvješćima kako bi ishodio bolje uvjete kreditiranja i osiguranja, da je zadržao povjerljive dokumente nakon odlaska iz Bijele kuće, a dvije optužnice proizlaze iz njegovih pokušaja da poništi rezultate predsjedničkih izbora 2020. godine.

Kraj fosilnih goriva?

U najtoplijoj godini, prema privremenom izvješću WMO-a o stanju globalne klime, gotovo 200 zemalja dogovorilo se da fosilna goriva trebaju postati prošlost. Znanstvenici su to opisivali posljednjom nadom da se spriječi klimatska katastrofa.

Na klimatskom samitu COP28 u Dubaiju u prosincu, postignut je sporazum o prelasku s fosilnih goriva na druge vrste energenata. Dogovoreno je i da će se utrostručiti kapaciteti obnovljive energije do 2030. godine.

Švicarski ledenjaci izgubili su oko 10 posto svog preostalog volumena u posljednje dvije godine, dok su šumski požari spalili rekordno područje u Kanadi na koje otpada oko pet posto šumskih područja Zemlje.

Masovnih požara bilo je na Kanarima, na Havajima i u Grčkoj, ali da nije bilo samo "vruće kao u paklu" pokazuju i česte poplave. U Italiji ih je bilo nekoliko, ali najrazornije su bile u svibnju kad je poginulo 14 ljudi, a raseljeno više od 36.000. Slovenija se u kolovozu borila s posljedicama katastrofalnih poplava koje su odnijele šest života, a raselile tisuće ljudi.

Najgore katastrofe, međutim, bili su stravični potresi u Turskoj i Siriji u veljači u kojima je poginulo 59.000 ljudi.

Dva prikaza definirala su razornost potresa jakosti 7.8 po Richteru: Oca koji držu ruku svoje mrtve 15-godišnje kćeri zatrpane pod ruševinama i novorođenčeta spašena iz razvalina još uvijek pupčanom vrpcom povezanog s mrtvom majkom.

Beatlesi i Stonesi

Beatlesi su objavili posljednju svoju pjesmu.

"Now And Then", izvorno je otpjevao i snimio John Lennon 1978., a dovršili su je Paul McCartney i Ringo Starr, dodavši pritom ranije snimljenu gitarsku dionicu Georgea Harrisona, nakon što su prethondno umjetnom inteligencijom uspjeli izdvojiti Lennonov vokal s loše demo snimke. „Na toj snimci zaista sviramo sva četvorica, to je stvarna snimka Beatlesa. I zadnja", rekao je McCartney.

Kao da smo se vratili u šezdesete, ove su godine i vremešni, ali neuništivi Rolling Stonesi snimili novi album, prvi nakon 18 godina. "Hackney Diamonds" uskoro će promovirati i na turneji.

Twitter je pod Elonom Muskom postao prošlost. Sad se zove X, a tvitovi su objave. To je samo bio jedan od, ali među radikalnijim potezima Muskova rebrendiranja kompanije koju je lani kupio za 44 milijarde dolara.

‘Rođen sam za slučaj da se nešto dogodi Willyju’, napisao je princ Harry u svojim memoarima nazvanim ‘Rezerva‘, eksplozivnom štivu objavljenom u siječnju koje je već prvi dan prodano u 400 tisuća primjeraka. U knjizi otkriva brojne neugodne detalje iz života kraljevske obitelji, ali najlošije je prošao stariji brat William.

Kinematografija je dobila nužno potreban poticaj nakon pandemije kad je ‘blockbuster‘ Grete Gerwing ‘Barbie‘ zaigrao u kinima diljem svijeta s Margot Robbie u ulozi slavne Mattelove lutke.

Film je došao da milijarde dolara zarade brže nego ijedan Warner Brosa i Gretu Gerwing pretvorio u najisplativiju redateljicu u povijesti. Ružičasta barbimanija je zahvatila kozmetičku industriju, modnu pa čak i gastronomsku scenu.

Rođena je prva beba s DNK tri osobe - majke, oca i donorice genskog materijala, zahvaljujući mitohondrijskoj nadomjesnoj terapiji (MRT), europski satelit Euclid počeo je slati fotografije dubokog svemira sa zapanjujućih sto tisuća galaksija u pozadini, a Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) odobrila je novo, poboljšano cjepivo protiv malarije.

Utrka u svemiru dobila je novi zamah pošto je Indija postala prva zemlja koja je uspješno spustila letjelicu na Mjesečev južni pol, samo nekoliko dana pošto se ruska razbila o njegovu površinu.

Utrka do morskog dna bila je, međutim, tragična. Implodirala je podmornica Titan na putovanju vrijednom 250.000 dolara po osobi prema olupini Titanika. Poginulo je petero putnika, a među njima i osnivač tvrtke OceanGate Expeditions koja je upravljala Titanom.

Odlazak osebujnih

Četverostruki talijanski premijer, samostvoreni milijarder, medijski mogul i politički ‘showman‘ Silvio Berlusconi umro je u 86. godini. Tvorac jednog od najuspješnih klubova u povijesti AC Milana, koji je zbog svojih financijskih i seksualnih skandala postao osoba koja je izazivala najviše podjela u suvremenoj Italiji, podlegao je posljedicama leukemije.

U stotoj godini umro je diplomat i znanstvenik Henry Kissinger, koji je ostavio neizbrisiv trag u američkoj vanjskoj. Kontroverzni diplomat, politolog, geopolitički konzultant, državni tajnik i savjetnik za nacionalnu sigurnost u administracijama Richarda Nixona i Geralda Forda, dobio je Nobela za mir 1974. za doprinos pregovorima o prekidu vatre u Vijetnamu.

Češki književni velikan Milan Kundera, autor remek-djela "Nepodnošljiva lakoća postojanja", kritičar totalitarnog, komunističkog režima zbog čega je ostao bez državljanstva i bio izopćen, umro je u 94. godini.

Glazbena diva Tina Turner, energična kraljica ‘rocka‘ hrapava i snažna glasa, umrla je u 84. godini. Pjevačica je slavu je stekla sa suprugom Ikeom 1960-ih uz pjesme poput "Proud Mary" i "River Deep, Mountain High", a potom od njega pobjegla jer ju je zlostavljao i postala još uspješnija kao samostalna umjetnica.

Glumac Matthew Perry, koji se proslavio 1990-ih kao sarkastični i iznimno duhoviti Chandler Bing u hit američkoj televizijskoj komediji "Prijatelji", pronađen je mrtav u 54. godini života u svome jacuzziju u Los Angelesu. Bio je jedan od najpoznatijih i najbolje plaćenih televizijskih zvijezda tijekom desetogodišnjeg prikazivanja serije, ali se borio s demonima ovisnosti o drogama i alkoholu o čemu je imao hrabrosti javno govoriti.

U predbožićno vrijeme, u svojoj 65. godini, umro je autor najpopularnije božićne pjesme modernog doba Shane MacGowan. Irski punker s londonskom adresom, bezubi alkoholičar koji je sa svojim Poguesima transformirao irsku tradicionalnu glazbu i napisao neke od najljepših balada 80-ih godina prošlog stoljeća, poživio je dulje nego što su mnogi očekivali.  Na pogrebu u Irskoj okupljeni su mu zapjevali "Fairytale of New York", a on je oporučno platio ‘rundu za sve‘ u obližnjem pubu.

Svijet je ove godine, među ostalima, ostao i bez gitarističkog virtuoza Jeffa Becka, filmske dive Gine Lollobrigide, jedinog Elvisova djeteta Lise-Marie Presley, španjolskog dizajnera Paca Rabannea, glumice Raquel Welch, glazbenika i aktivista Harryja Belafontea, pjevača Tonnyja Benneta i pjevačice Sinead O‘Connor.

12. travanj 2024 16:42