Oštar pad indeksa četvrti tjedan zaredom posljedica je carinskog rata, koji predsjednik SAD-a Donald Trump vodi na više frontova
Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale jer se ulagači plaše da će carinski rat između Washingtona i njegovih najvećih trgovinskih partnera izazvati ubrzanje inflacije, a usporavanje rasta gospodarstava.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna potonuo 3,1 posto, na 41.488 bod, dok je S&P 500 pao 2,3 posto, na 5.638 bodova, a Nasdaq indeks 2,4 posto, na 17.754 boda.
Oštar pad indeksa četvrti tjedan zaredom posljedica je carinskog rata, koji predsjednik SAD-a Donald Trump vodi na više frontova – s Kanadom, Meksikom, Kinom, Europskom unijom...
Početkom tjedna na snagu su stupile carine od 25 posto na uvoz čelika i aluminija u SAD, a Kanada i Europska komisija najavili su protumjere.
Među ostalim, EK najavila je carine od 50 posto na uvoz američkog viskija. Na to je Trump zaprijetio carinama od 200 posto na uvoz europskih vina i alkoholnih pića.
Kanada je, pak, zaprijetila uvođenjem dodatnih naknada na cijenu struje koju izvozi u sjeverni dio SAD-a, a Trump je zaprijetio povećanjem carina na uvoz iz Kanade s 25 na na 50 posto.
Tako niti jedan dan nije prošao bez nekih novih vijesti o carinama.
Osim što je eskalacija carinskog rata izazvala nestabilnost na financijskim tržištima, ulagači se plaše da će dovesti do jačanja inflacije i negativno utjecati na međunarodnu trgovinu i rast gospodarstava.
- Raspoloženje je loše. Svaki dan stižu neke vijesti o carinama i to pritišće tržište. Situacija nije nimalo dobra - kaže Mike Dickson, direktor u tvrtki Horizon Investments.
Zbog toga je Nasdaq indeks početkom tjedna zaronio u područje korekcije, više od 10 posto ispod svoje rekordne razine, dosegnute u veljači.
U četvrtak je i S&P 500 indeks zaronio u područje korekcije, no zahvaljujući oporavku u petak, uspio se izvući iz tog područja.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale, ali znatno blaže nego na Wall Streetu. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,5 posto, na 8.632 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,1 posto, na 22.986 bodova, a pariški CAC 1,1 posto, na 8.028 bodova.
Euro ojačao prema dolaru drugi tjedan zaredom
Na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala i prošloga tjedna, drugoga zaredom, pri čemu je tečaj eura prema dolaru dodatno ojačao jer bi povećana javna potrošnja u Njemačkoj mogla ubrzati rast gospodarstva.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošloga tjedna 0,15 posto, na 103,75 bodova.
Pritom je tečaj eura prema dolaru porastao 0,45 posto, na 1,0879 dolara.
No, američka je valuta ojačala prema japanskoj, za 0,4 posto, pa je njezin tečaj dosegnuo 148,60 jena.
Pad dolarova indeksa drugi tjedan zaredom posljedica je carinskog rata između SAD-a i njegovih najvećih trgovinskih partnera, što bi moglo dovesti do slabljenja najvećeg svjetskog gospodarstva, a jačanja inflacije.
Osim toga, predsjednik SAD-a Donald Trump planira oštro srezati saveznu potrošnju, što bi također moglo usporiti gospodarstvo.
- Pad dolara prema euro posljedica je carinskog rata, koji je izazvao puno nestabilnosti, kao i okončanja režima fiskalnih poticaja, s obzirom da Trumpova vlada nastoji smanjiti javnu potrošnju - objašnjava Brad Bechtel, direktor u tvrtki Jefferies.
S druge strane, kaže, Europska unija kreće se u sasvim suprotnom smjeru i povećava javnu potrošnju.
Naime, u Njemačkoj buduća demokršćansko-socijaldemokratska vlada planira nova zaduženja i osnivanje fondova za pomoć njemačkom gospodarstvu i jačanju obrane.
Buduća vlada dogovorila je i popuštanje fiskalnih pravila kako bi mogla povećati investicije i tako potaknuti rast gospodarstva.
Osim toga, euro je ojačao jer se smatra da je Europska središnja banka pri kaju sa ciklusom smanjenja kamata, dok bi američki Fed u idućem razdoblju trebao nastaviti smanjivati kamatne stope.
Doduše, ne očekuje se smanjenja kamata američke središnje banke već idućega tjedna, no rezovi se očekuju u drugoj polovici godine.