U trenutnom okružju logistika preuzima sve važniju ulogu u gospodarstvu, a dobro organizirana logistika u vidu održiva logističkog rješenja organizacijom pomorskog, cestovnog i željezničkog prijevoza te skladištenja i distribucije, osim velikih ušteda, kreira i čvrst i održiv opskrbni lanac
U četvrtak je svečano i službeno puštena u promet nova međunarodna luka Europske unije u Slavonskom Brodu, najveća investicija u Slavoniji, koja spaja riječni, cestovni i željeznički promet. Ulaganje od 130 milijuna kuna sufinancirano je nepovratnim sredstvima Europske unije i kreditom HBOR-a. Glavni i jedini koncesionar luke je vodeća logistička kompanija iz Kukuljanova, tvrtka Manšped, čija se vlastita pomorska agencijska mreža proteže kroz 180 svjetskih luka, koja ima kontejnerske terminale u Rijeci i Zagrebu, a sada i u riječnom prometu. Tomislav Bagarić, član Uprave Manšpeda, komentirao je aktualne globalne trendove u logistici te najavio daljnja Manšpedova ulaganja u slavonsku luku, u brodske dizalice za manipulaciju riječnim baržama te mehanizaciju za kontejnerski terminal.
Koje su prednosti luke u Slavonskom Brodu u odnosu na druge luke?
– Ako promatramo lokaciju i prednosti koje donosi sjecište dvaju paneuropskih koridora (C5 i 10), Slavonski Brod je savršeno pozicioniran da logistički opslužuje gospodarstvo istočne Hrvatske, BiH, južne Mađarske i zapadne Srbije. Prema našim izračunima, kroz Slavonski Brod bi na godinu moglo proći između šest i deset tisuća kontejnera. Infrastruktura u koju je uloženo više od 130 milijuna kuna kreira točku povezivanja cestovnog, željezničkog, pomorskog i riječnog prometa. S početkom probnog rada u 2021., Manšped je započeo redovite željezničke otpreme iz luka Rijeka i Koper za Slavonski Brod. Kreirali smo jedan novi proizvod koji je donio znatno povoljniju opciju kontejnerskog prijevoza na istoku Hrvatske i unatoč činjenici da raspolažemo najvećom flotom s više od 300 teretnih vozila, angažmanom željezničkog prijevoza ciljamo na smanjenje emisije štetnih plinova i rasterećenje teretnog prijevoza s autocesta A3 i A6.
U kakvom su trenutačno konkurentskom položaju hrvatske luke, s obzirom na gužve u prekomorskim i europskim lukama?
– Rijeka ima velik prostor za daljnji rast i možemo reći da nismo ni načeli potencijal riječke luke, koja očekuje otvorenje novog terminala 2024. Trenutačno se suočavamo s globalnim zastojima u trgovini zbog kineske 'covid zero' politike koja je usporila gospodarstvo Kine, nestašicom sirovina i poluproizvoda te energetskom krizom, koja najjače utječe na europsko gospodarstvo, a samim time i na svjetsko. Kad govorimo o hrvatskim lukama, najveći potencijal za daljnji rast i perspektivu za daljnja ulaganja ima upravo luka Rijeka. Rijeka je na geostrateškom položaju koji Vlada mora poduprijeti investicijama u prometnu infrastrukturu. Dobar primjer su ulaganja u prometnu infrastrukturu u Slavonskom Brodu i uspješan Vladin dijalog s gospodarstvom, od kojeg se očekuje kreiranje konkurentske prednosti riječke luke i Hrvatske kao novoga prometnog pravca.
Postoji li kod hrvatskih uvoznika i izvoznika povećana potražnja za uslugama domaćih logističkih tvrtki?
– Ponosni smo što smo se u posljednjih 30 godina etablirali kao vodeći logističar u Hrvatskoj i to smo ostvarili upravo zahvaljujući povjerenju hrvatskoga gospodarstva. Možemo reći da je pandemija ojačala veze uvoznika/izvoznika s njihovim logističarima, posebno je fokus na logističare s vlastitim logističkim kapacitetima i infrastrukturom. Manšped ostvaruje 47 posto prihoda od inozemnih partnera. Naime, stranim investitorima prilikom ulaganja u Hrvatsku i regiju pružamo kvalitetnu i pouzdanu infrastrukturu naših skladišta, terminale te vozni park.
Globalni trendovi idu na ruku željezničkom prijevozu. Primjećujete li vi takve trendove u vašem poslovanju?
– Da, osjećamo snažan porast potražnje za željezničkim prijevozom, kako s drugih destinacija u Europi i Dalekog istoka, tako i na kraćim relacijama unutar Hrvatske i regije. Proteklih godina svi poslovni subjekti veliki naglasak stavljaju na smanjenje emisije štetnih plinova i vjerujemo da kombinacija pomorskoga kontejnerskog, željezničkog te cestovnog prijevoza osigurava lanac pouzdane usluge uz kontrolu emisije štetnih plinova. Manšped je podržao sve pokušaje alternativnih izvora energije za prijevoz tereta pa smo tako 2020. otvorili opskrbnu stanicu za LNG teretna vozila na našem terminalu na Kukuljanovu pored Rijeke te imamo i nekoliko vlastitih LNG vozila u voznom parku. Međutim, konstantno moramo ulagati u nove tehnologije prijevoza.
Kakva su vaša predviđanja logističkih trendova za buduće razdoblje?
– Sigurni smo da će poremećaja biti i dalje u bliskoj budućnosti, ali vjerujemo da se neće ponoviti nestabilnost iz 2021. Činjenica je da su pomorske vozarine iz Kine porasle deseterostruko, međutim, to je samo potaklo uvoznike da se orijentiraju na dobavljače iz bliže okoline i podiglo stupanj svijesti u gospodarstvu da je nezdravo i neprirodno da se oslanjamo isključivo na kinesku ili indijsku proizvodnju. Upravo u takvom okružju logistika preuzima sve važniju ulogu u gospodarstvu.