Ukratko
StoryEditor

U novom broju čitajte o državnim subvencijama koje vole i Kinezi, ali i Zapad

23. Svibanj 2024.

Karma is a bitch, veli stara ‘duhovna‘ koja savršeno opisuje suvremene geopolitičko-ekonomske odnose, koji se de iure još ne nazivaju ratom, ali to de facto već neko vrijeme jesu. Milenijcima i generaciji Z vjerojatno se čini davno, no u kamen ‘utefteren‘ trend selidbe srži kapitalizma – proizvodnje – 80-ih godina prošloga stoljeća na tržišta trećih zemalja, najprije u Kinu, zatim i uokolo nje, izravno se danas ogleda u teško dohvatljivoj konkurentnosti te zemlje. Pa su nam za sve krive kineske državne subvencije. Uopće nema dvojbe da se Kina njima obilato koristi. Jer se koristi. Moralno i može; ipak je riječ o komunističkoj zemlji, državnoj ekonomiji i ‘besplatnim‘ ručkovima. Posve drugu težinu važe jednaka rabota tržišnih, liberalnih ekonomija. A za istim alatima itekako rado posežu još od predindustrijskoga doba merkantilizma te prilično namjenski, proračunato i ciljano nakon Drugoga svjetskog rata, kad je cijela priča eksplodirala sa svih strana svih oceana.

U najkraćoj verziji – subvencije je izmislio Zapad, Istok ih je savršeno ispolirao. Geopolitički je problem to što Zapad gubi na snazi, upravo svjedočimo gašenju jedne dominacije i dizanju druge, pa je to, kao i uvijek u povijesti, vrijeme žestokih potresa, prijetnji i ratova. Iako su kineske subvencije globalni lider – lani je zemlja samo za industriju prljavih fosilnih goriva iz proračuna izdvojila 2,2 bilijuna dolara – globalne su subvencije za istu tu prljavu industriju višestruko veće, oko sedam bilijuna. Pa, tko je to ‘upumpao‘ razliku od gotovo pet bilijuna dolara? Da pomognemo, nisu ni Burundi ni Bangladeš. SAD obilato subvencionira doslovno sve, i privatne kompanije, a poljoprivreda ne bi mogla preživjeti bez njih. Kao ni europska. Više o subvencijama u novom broju našeg tjednika piše Gordana Gelenčer

Nikada nije bilo zanimljivije, a ni izazovnije baviti se logistikom u Hrvatskoj, rekao je Liderovoj novinarki Kseniji Puškarić Petar Šimić, glavni direktor Primacošpeda, predsjednik HGK-ova Udruženja otpremništva i logistike i član HUP-ova Izvršnog odbora. Veliki europski i svjetski igrači u prijevozu i logistici prepoznali su potencijal luka sjevernog Jadrana, pa tako i riječke, koja će do kraja desetljeća sa završetkom druge faze novog terminala doći do kapaciteta od 1,5 milijuna kontejnera na godinu, a te će kontejnere netko trebati i carinski i transportno otpremiti dalje. Ulazak u šengenski prostor otvorio je potpuno nove prilike, odjednom Slovenija, jug Austrije i jug Mađarske postaju domaće tržište, a vidi se to i prema ulaganjima u skladišnu infrastrukturu, pa se može pretpostaviti da će i skladišna i distributivna logistika rasti. No to je budućnost, logističarima trenutačno ne manjka izazova, mahom geopolitičkih, a jedan od njih je prekid prometa kroz Sueski kanal.

Nova, šesnaesta hrvatska vlada dobila je prošloga petka povjerenje saborskih zastupnika, no premda je uvela neka jedinstvena rješenja iz djelokruga rada pojedinih ministarstava, ne ulijeva nadu u velik zaokret u ekonomskoj politici. Već treća administracija koju predvodi premijer Andrej Plenković predstavila je potkraj prošloga tjedna Saboru i javnosti svoj program od 2024. do 2028. godine. U ekonomskom dijelu tog dokumenta, u poglavlju naslovljenom ‘Uspješna Hrvatska‘, stoji da će Vlada RH nastaviti raditi na stabilnom ekonomskom rastu kako bismo dosegnuli osamdeset posto prosječne razvijenosti Europske unije. Obećano je i dostizanje kreditnog rejtinga razine A, kojim se u našem susjedstvu može pohvaliti Slovenija, održavanje javnoga duga ispod šezdeset posto vrijednosti gospodarstva te porezno rasterećenje gospodarstva za dodatnih 135 milijuna eura. Od zanimljivih najava valja istaknuti donošenje nacionalne strategije industrijskog razvoja i poduzetništva do 2027. godine. O ekonomskoj politici nove Vlade piše Tomislav Pili

No, nismo se samo politikom bavili u ovom broju pa u tiskanom i digitalnom izdanju Lidera donosimo temu o energetskim zajednicama građana, ulaganjima u prerađivačku industriju, književnosti kao zanimanju, a doznajte i kako je bilo na Lider Investu u Osijeku. Uz sve to, donosimo i poseban prilog ‘Vodič kroz ESG‘. 

Članak je dostupan u tiskanom 
i digitalnom izdanju Lidera
23. lipanj 2024 17:25