Više od 133 tisuće aktivnih tvrtki one su s manje od deset zaposlenih i manje od dva milijuna eura prihoda. Mikrotvrtke najzaslužnije su za otvaranje novih radnih mjesta, ali taj najpropulzivniji segment gospodarstva ujedno je najosjetljiviji: prošle godine broj blokiranih računa porastao mu je čak šest puta. Konkurentnost je najveći problem najmanjih poduzetnika. To proizlazi iz odgovora na pitanje o najvećim izazovima u poslovanju koje smo postavili Liderovim pretplatnicima.
Na anonimnu anketu od 8. do 13. veljače odazvala su se 44 mikropoduzetnika, koji imaju manje od deset zaposlenih i prihode do dva milijuna eura. Više od pola ispitanika (56 posto) kao jedan od tri moguća odgovora zaokružio je ‘nemogućnost postizanja većih cijena‘. Kad se tomu doda problem poskupljenja ulaznih cijena, kao drugi izazov (42 posto), jasno je da ta najbrojnija i najosjetljivija poduzetnička kategorija živi u škarama visoke inflacije i nesmiljene konkurencije, a tome treba dodati i kronični nedostatak kapitala – što više ističu konzultanti nego što kukaju sami poduzetnici. Sve o mikropoduzetništvu u temi tjedna piše Goran Litvan.
Predsjednik Uprave Plive Mihael Furjan još je jednom zaradio povjerenje članova Hrvatske udruge poslodavaca koja ga je u petak ponovno izabrala za predsjednika u sljedećemu trogodišnjemu mandatu. Može se samo nadati da će mu pozicija u ovome mandatu biti nešto lakša od one u prethodnome, u kojem se na poslodavce i poduzetnike sručio niz problema, od pandemije, ratova, inflacije i rasta troškova, kamata pa sve do nedostatka radnika.
U pozdravnom govoru u povodu reizbora Furjan je naveo kako su HUP-ovi sadašnji i budući prioriteti porezno i neporezno rasterećenje poduzetnika, unaprjeđenje radnih odnosa i osiguravanje talenata potrebnih hrvatskom gospodarstvu, kao i smanjenje inflacije, kvalitetnije korištenje fondova EU-a, sustavno rješavanje demografskih problema te unaprjeđenje obrazovnog i pravnog sustava. Za Lider je s Marijom Crnjak razgovarao o tome što još čeka hrvatsko gospodarstvo u idućih nekoliko godina, ali i kakva je budućnost generičke farmaceutske industrije.
Otkako je prodaja kruha, namirnice koja se uvijek traži i konzumira svježe pečena, onemogućena nedjeljom, automatski je povećana njegova prodaja subotom. Bez obzira na to, od prije nekoliko tjedana u Mlinarovim prodavaonicama subotom se cijeli asortiman kruha prodaje po cijeni 30 posto nižoj od regularne, što mu je povećalo subotnju prodaju kruha za 38 posto. Riječ je o akcijskim cijenama, no u Mlinaru kažu da će ‘nastaviti pratiti reakcije potrošača i odlučiti ima li smisla tu akciju ostaviti kao dugoročnu‘. Nije to jedini Mlinarov ovogodišnji poguranac prodaje: prije uveden 15-postotni popust za umirovljenike, koji je vrijedio dva dana u tjednu, proširen je na tri dana; akcijski popusti prošireni su na više proizvoda i učestaliji su; u dijelu Mlinarovih trgovina posljednja dva radna sata u danu kruh se prodaje s popustom od 30 posto. O tome kako su trgovci stidljivo počeli spuštati cijene u novom broju piše Manuela Tašler.
Novi broj donosi i pregršt drugih tema pa tako možete čitati i kompanijsku priču o Ciak Grupi, razgovor s poduzetnikom i inovatorom Charlesom Oppenheimerom, unukom oca atomske bombe te priču o greenwasherima. Također, uz novi broj stiže i prilog Graditeljstvo i nekretnine.