Ovogodišnje, punoljetno izdanje Liderove rang-liste tristo najmoćnijih predsjednica i članica uprava te članica nadzornih odbora prema njihovoj upravljačkoj moći, koju Lider objavljuje u suradnji s tvrtkom Dun&Bradstreet, otkrilo je da je upravljačka moć pedeset predsjednica uprava porasla sa 6,1 milijardu eura u 2021. na 14,2 milijarde eura u 2022., što je rast od 131 posto. Značajan je to rast i velika promjena u odnosu na posljednjih nekoliko godina.
Rang-lista također je pokazala da je upravljačka moć tristo najmoćnijih žena koje dolaze iz 166 hrvatskih tvrtki 2022. porasla na rekordnih 67,9 milijardi eura, što je čak 43 posto više nego 2021., kad je njihova upravljačka moć vrijedila 47,4 milijarde eura. Na prvu se, međutim, može steći dojam o većoj ženskoj zastupljenosti u menadžmentu, ali dobar dio tog velikog porasta ženske upravljačke moći može se pripisati povećanju prošlogodišnjih prihoda najvećih kompanija u Hrvatskoj. Ovogodišnju listu 300 najmoćnijih žena hrvatskog biznisa u temi broja donosi Donatella Pauković.
Visoka inflacija stavila je u posljednje vrijeme u središte zanimanja temu očuvanja vrijednosti novca, a državno izdavanje narodne obveznice i ponuda trezorskih zapisa građanima dodatno su podgrijali interes za investiranje. Upravo je to bio povod za intervju s Danijelom Delačem, članom Uprave InterCapital vrijednosnih papira, u kojem je Antoniji Knežević ispričao kakva je situacija na hrvatskom i regionalnom tržištu kapitala, što možemo naučiti od Rumunja, zašto nemamo više IPO-ova, što misli o ulaganju u nekretnine te koji bi potezi pomogli oživljavanju hrvatskoga tržišta kapitala.
Nakon šestogodišnjega recesijskog mrcvarenja tijekom prošle financijske krize, još s nevjericom pišemo u povijesne knjige s kakvom lakoćom Hrvatska brodi zadnje četiri godine. Da, darovali su nam najviše EU novca, ušli smo u eurozonu i Schengen, banke su nakrcane viškovima likvidnosti (više od 15 milijardi eura), ali njima financiraju sebe, ne gospodarstvo. Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom se ovogodišnjem tromjesečju kočoperi višak od 636 milijuna eura. U trećem tromjesečju ove godine BDP je realno porastao 2,8 posto, najviše u EU-u, i to je već 11. tromjesečje zaredom u kojemu rastemo (trenutačni je BDP realno 13 posto veći nego u trećem kvartalu pretpandemijske 2019.!). Tržište je rada, unatoč padu inozemne potražnje, i dalje gladno radnika. Cijene na tržištu nekretnina usijano stoje uz bok najprestižnjim europskim lokacijama. Istodobno inflacija gađa europski vrh. Znakovi su pregrijavanja prilično jasni, piše sve to lijepo u knjigama, no možda ih ne prepoznajemo jer nam se pregrijavanje nikada u samostalnoj državi nije dogodilo. O pregrijanoj ekonomiji u novom broju piše Gordana Gelenčer.
Da je prije nekoliko godina netko rekao da će Tvornica željezničkih vozila (TŽV) Gredelj opet stati na svoje noge, štoviše, imati osiguran posao sljedećih deset godina, vjerojatno bismo ga gledali u čudu. Ali dobar ulagač čuda čini, što se, barem za sada, pokazalo na primjeru slovačke kompanije Tatravagónka. Nakon što ga je prije dvije godine preuzela, posrnuli je Gredelj lani povećao prihod za čak četiri puta u odnosu na 2021. godinu. Postoji doduše problem manjka kadrova s obzirom na sve više projekata koje kompanija preuzima na sebe, ali zasad se to uspješno rješava. O TŽV-u Gredelj piše Edis Felić.
Novi broj Lidera donosi i reportažu o stranim radnicima, temu o fluktuaciji radnika, priču o Charlieju Mungeru, ali i brojne druge teme. Čitajte nas u digitalnom i tiskanom izdanju!