Ukratko
StoryEditor

U novom broju čitajte o smrznutoj ekonomiji Njemačke i padu demokracije

06. Listopad 2022.
Lider 888 i kibernetička sigurnost

Do ljeta je situacija još izgledala relativno dobro za najveću europsku ekonomiju, ali prvi dani jeseni donijeli su otrježnjenje. Procjene za ostatak ove i sljedeću godinu drastično su revidirane prema dolje i sada je jasno da je optimizam u Njemačkoj, ali i šire u Europi, bio neutemeljen. Prije nekoliko dana objavljena je nova, radikalno revidirana na lošije u odnosu na prethodnu od prije pet mjeseci, prognoza vodećih njemačkih ekonomskih instituta (minhenski institut Ifo, Institut za svjetsku ekonomiju Kiel, Institut za ekonomska istraživanja Halle i Institut za ekonomska istraživanja Leibniz), koja predviđa da će, zbog drastičnog povećanja troškova energije, njemačko gospodarstvo skliznuti u recesiju. Njihova prognoza kaže da će njemački BDP ove godine porasti za 1,4 posto, ali da će u sljedećoj godini pasti za 0,4 posto. Rast bi se opet mogao pojaviti 2024. i to za 1,9 posto. Hrvatski poduzetnici sve to već osjećaju. O smrznutoj ekonomiji Njemačke u temi tjedna piše Manuela Tašler.

U 2021., drugoj godini vježbanja pandemijskih potiskivanja sloboda, razina demokracije koju je prosječni stanovnik planete uživao globalno spustila se na razinu 1989.! U samo dvije godine izgubili smo trideset godina izgradnje toga tanašnog sloja demokracije i sloboda za koji smo mislili da je civilizacijska stečevina sazdana od grafena, donedavno najčvršćega materijala na zemlji. Trećina je svijeta lani živjela u nekom obliku autoritarnoga sustava. Podaci su to istraživačkoga centra Sveučilišta u Göteborgu koji upozorava na daljnje urušavanje demokracije zbog nepovjerenja u institucije. U liberalnodemokratskim državama, dakako. O demokraciji i slobodi piše Gordana Gelenčer.

Nakon duljeg izbivanja iz javnosti veteran hrvatskog tržišta kapitala i poznati financijski savjetnik Denis Fudurić ponovno se našao u središtu medijskog interesa kad je nedavno prodao tvrtku Finvest. Ta prodaja bila je povod za intervju koji je napravila Antonija Knežević, a u kojem smo s njime razgovarali i o restrukturiranju posrnulih tvrtki, tržištu kapitala te o njegovim daljnjim planovima.

Teško je mlađim generacijama vjerovati, ali 70-ih godina prošlog stoljeća imao je status jednog od najboljih instituta u svijetu iako je bio usred socijalističke države. Iz njegove ‘kuhinje‘ proizašli su znanstveni radovi koji su se prevodili u mnogim zemljama i postajali fakultetski udžbenici, a kadrovski potencijal sastojao se od karizmatičnih ekonomskih lidera koji su vješto plivali između političke ideologije i zaštite znanosti. Bili su relevantni sudionici u kreiranju ekonomske politike, ne samo Hrvatske već i cijele Jugoslavije. O Ekonomskom institutu piše Željka Laslavić.

Ne opterećujemo se time hoćemo li postati jednorog, rekao je Igor Strejček, izvršni direktor Microblinka za Hrvatsku u velikom intervju koji je dao Kati Pranić.

U tehnopolisu donosimo priču o socijalnom ili društvenom inženjeringu koji  je danas prisutniji nego ikada prije. U poslovnim znanjima pišemo zašto nije dobro imati savjetnika mlađeg od 60 godina, a tu je i poseban prilog Kibernetička sigurnost.

04. prosinac 2022 07:26