Borba za okoliš u poslovnom se svijetu često doživljava kao dodatni trošak i opterećenje. Uz nove standarde, zahtjeve regulatora i kupaca te financijske izdatke tvrtke su morale prihvatiti novu, održivu realnost. Borba protiv klimatskih promjena donijela im je niz izazova, ali poslovanje koje danas, barem prividno, ne uzima u obzir potrebu za očuvanjem planeta nema svijetlu budućnost.
Ipak, gdje ima izazova, ima i prilika. Kao što se da zaključiti iz prije navedenih primjera, za sve one koji su se ‘resetirali‘ na održivo, borba protiv klimatskih promjena otvorila je niz poslovnih prilika i trenutačno se smatra ključnim trendom zahvaljujući kojem tvrtke mogu dugoročno napraviti uslugu svom poslovanju. Kako? Recimo samo da mnogi danas podupiru one koji u poslovanju drže do okoliša. U temi tjedna Marta Premužak piše o tome kako profitirati od zelene tranzicije.
Doživjeli smo i taj dan da možemo reći da imamo zakon koji je bolji nego u drugim članicama EU-a, poput Njemačke i Austrije. Riječ je o Stečajnom zakonu koji je donesen 2015. godine, a svjetska zdravstvena i geopolitička kriza, uz potres koji se dogodio u Zagrebu i okolici, samo je nakratko uzdrmala već ustaljeni poredak stečajeva u Hrvatskoj.
Poznati odvjetnik Mićo Ljubenko ističe da je u Njemačkoj u posljednje vrijeme primjetan porast broja stečajeva (Njemačka je, inače, zemlja s najviše stečajeva, što je ondje uobičajen, manje dramatičan proces). Hvali promjene koje su se dogodile 2015., kad je izglasan Stečajni zakon, tj. kad je napravljena radikalna izmjena u odnosu na prvih dvadeset pet godina od uspostavljanja tržišnoga gospodarstva. Kako su se tvrtke pokazale otpornijom na krize nego što se očekivalo, otkriva Edis Felić.
Nikola Vrdoljak, direktor i partner u agenciji 404, nedavno je s drugim hrvatskim poduzetnicima posjetio Kinu i o tome pisao zanimljive postove na LinkedInu koji su bili itekako čitani, što je bio povod da razgovaramo s njim o doživljaju Kine iz prve ruke. Posjet drugoj ekonomiji svijeta organiziralo je kinesko ministarstvo gospodarstva, odnosno njegov sektor za malo i srednje poduzetništvo, a cilj je bio produbiti veze između kineskih i hrvatskih poduzetnika. Kako je Vrdoljak već bio u Kini, 1999. kao sportaš, s vaterpolskim klubom, a i poslije toga, sada ga je dočekala, kaže, neka druga Kina, drukčija od one prije dvadeset četiri godine. Najviše ga je začudila – čistoća. Puno više od toga otkrio je Vrdoljak u razgovoru s Gordanom Gelenčer.
Prvi veliki raskol među većim dioničarima Čakovečkih mlinova dogodio se prije četiri godine kada je Uprava te tvrtke, tada još na čelu sa Stjepanom Vargom, ujedno pojedinačno i najvećim dioničarem, donijela prijelomnu stratešku odluku da će se kompanija sve manje baviti proizvodnjom brašna i pečenjem pekarskih proizvoda, a sve više maloprodajom. Nekoliko velikih dioničara koji se nisu složili s novom strategijom razvoja tvrtke tada je prodalo svoje udjele mirovinskim fondovima, koji su, naprotiv, podržali Vargu i svoju podršku potvrdili povećanjem svojih udjela u Čakovečkim mlinovima. Kompanijsku priču donosi Manuela Tašler.