Od velikih nogometnih koje grcaju u milijunima do malih lokalnih koje život znače, od onih koje su od europskih projekata i birokracije više i zaboravile zašto su osnovane, do onih koje popunjavaju rupe javnog sektora za minimalac, i na kraju do svevišnje Katoličke crkve koja ima najviše love i iznad je svih. Tako se ukratko može opisati slika neprofitnog sektora u Hrvatskoj, heterogenog, često politiziranog i zloupotrebljenog, ali nužnog dijela društva bez kojeg mnogi ne bi imali svoj glas, svakodnevni ručak, liječničku skrb. Pročačkali smo kako posluju, kako su regulirane, kako se financiraju udruge u Hrvatskoj te popričali s veteranima u neprofitnom sektoru i stručnjacima koji su nam pružili pogled iznutra, ali i upozorili na sve ono što bi trebalo izmijeniti. Marija Crnjak u temi tjedna saznaje da je top deset neprofitnih udruga ubralo više od 276 milijuna eura.
Plaća od koje se može živjeti, koja omogućuje više od pukog preživljavanja, dostojanstvena plaća. Takvi opisi poželjne plaće sve su češće dio sindikalnog diskursa u borbi za bolja primanja njihovih članova. Koliki bi trebali biti prihodi od kojih se može živjeti, naravno, varira od sindikata do sindikata. Iako ne postoji univerzalna mjera troškova dostojanstvenog života, pokušali smo istražiti kolika bi ona bila u hrvatskim razmjerima i što bismo si prema njoj trebali moći priuštiti. Antonija Knežević ispitala je mnoge sindikate kao i Udrugu sudaca, no nisu nam odgovorili. Suci su u medijima poručivali da traže 3000 eura, za liječnike se spominjao još i veći iznos, a koliko točno traži prosvjetni kadar, nije poznato. Osim da im je predloženo povećanje plaća neprihvatljivo. S druge strane, Novi sindikat dostojanstveni život procjenjuje na 1800 eura neto.
Kad poželite pretresti aktualnu situaciju u domaćoj maloprodaji, Martin Evačić svakako je jedan od relevantnih sugovornika. Kao direktor maloprodajnog lanca NTL-a i istoimene nabavne udruge hrvatskih trgovaca savršeno je upoznat sa stanjem srednje velikih maloprodajnih lanaca, a kao predsjednik HUP-ove Udruge trgovine, na čijem je čelu već u drugome mandatu, itekako su mu poznate okolnosti u kojima posluju i njegovi najveći i najmanji kolege. S Evačićem je razgovarala Manuela Tašler prije no što je Ustavni sud donio svoju odluku o neradnoj nedjelji.
Pokojni profesor Ivo Bićanić smatrao je poželjnom određenu razinu ekonomskih nejednakosti zbog povoljnih utjecaja na štednju, kao i na prihvatljivost rizika i neizvjesnosti, te zbog poticaja koji iz njih proizlaze, ali i upozoravao na to da pretjerane nejednakosti ugrožavaju ekonomski proces. Koliko je pak nejednakosti prihvatljivo, gotovo je nemoguće precizno definirati ali je pokušala Gordana Gelenčer sa svojim sugovornicima.
Uz novi broj stiže i poseban prilog Poslovanje u oblaku!