U novom smo broju ispisali i kompanijsku priču o Texu Molioru, pišemo i da bi Hrvatska Sloveniju mogla sustići tek za 15 do 20 godina, a donosimo i poduzetničku priču Krešimira Androlića, osnivača i direktora tvrtke za industrijsku automatizaciju ATINEL iz Varaždina
Kako žive bivši poduzetnici nakon prodaje? Ili da parafraziramo poznatu sintagmu, ima li života poslije ‘poduzetničke smrti‘? Naši sugovornici koji su prošli taj proces, neki i više puta, tvrde kako života itekako ima, a nerijetko ni poduzetnički duh ne umire. Iznimno je važno uzimanje odmora koje ne treba shvatiti olako. Štoviše, bez toga je idući poduzetnički pothvat često osuđen na propast. Ako poduzetnik osjeća potrebu odmah započeti novi poslovni pothvat, to može biti znak da nije bio posve spreman za prodaju prethodne tvrtke. Kako izgleda život nakon prodaje tvrtke doznajte u ovotjednoj temi broja.
Upravo kad se činilo da će kraj godine završiti bez straha od kibernetičkih napada, prosinački napad na Luku Rijeka podsjetio nas je da u svijetu tehnologije nikada nije mirno. Iako se većina napada ne prijavi, prošla godina-dvije pokazale su da je Hrvatska postala uobičajena meta. Stoga je dobro provjeriti koliko su svi sustavi, prije svega državni, dakle i kritična infrastruktura, ali i privatni sektor, sigurni. Točnije, raste li svijest o potrebi ulaganja u kibernetičku zaštitu. Budući da je ta tema usko povezana sa sektorom ICT-a, u koji i EU ulaže golem novac, što mnogi analitičari žestoko kritiziraju, jednog od njih, stručnjaka za informacijsku sigurnost Lucijana Carića, odlučili smo pretresti da vidimo kako doista stoje stvari i s tehnologijom i s kibernetikom.
Fokusirani smo sada na lokalne izbore, tisuće su radnih mjesta u pitanju! – sijevalo je podebljanim fontom s naslovnica dnevnih novina samo dan nakon predsjedničkih izbora. Premda ne možemo reći da nam je baš jasno čija su to radna mjesta ugrožena i čijom se egzistencijom tako vješto manipulira, samo možemo pretpostaviti da je riječ o zaposlenima u javnom sektoru na lokalnoj razini. Ključna je poruka očita: Strahujte! Ovo je klasičan primjer populizma, vještog poigravanja temama poput radnih mjesta i ekonomske sigurnosti, koje se upotrebljavaju ne kao dio promišljene politike, već kao alat za emocionalnu mobilizaciju birača. I, zapravo, takve poruke nisu ništa novo. Zato smo se u ovom broju posvetili upravo populizmu.
Najveći dio najboljih srednje velikih tvrtki, onih kojima nedostaje samo nekoliko koraka da razvojno zakucaju sve što se stvaralo proteklih dvadeset-trideset godina, dospjet će pod upravljanje privatnih fondova. Većinom sa sjedištima izvan Hrvatske. Od neznanih vlasnika u posljednjoj fazi socijalizma (društveno vlasništvo), danas, u završnoj fazi tranzicije, stižu novi neznani vlasnici (ulagači u fondove). Kako obiteljske tvrtke postaju fondovske, u ovotjednoj kolumni piše Liderov glavni urednik Miodrag Šajatović.
U novom smo broju ispisali i kompanijsku priču o Texu Molioru, pišemo i da bi Hrvatska Sloveniju mogla sustići tek za 15 do 20 godina, a donosimo i poduzetničku priču Krešimira Androlića, osnivača i direktora tvrtke za industrijsku automatizaciju ATINEL iz Varaždina.